Kineska akademija društvenih znanosti danas je objavila izvješće o zapošljavanju kineskih srudenata, u kojem je istaknuto da je stopa zaposlenosti kineskih studenata koji su ove godine završili studije, manja u odnosu na isti period prošle godine. S obzirom daljeg širenja utjecaja financijske krize na privredu, stručnjaci ističu nužnost da se kroz više puteva diprinosi rješavanju problema u zapošljavanju diplomiranih studenata.
Prema statističkim podacima kineskog Ministarstva obrazovanja, ove godine broj diplomiranih studenata u Kini dostiže 6. 11 milijuna, za oko 500 tisuća više nego lane. Dužnosnik kineskog Ministarstva za ljudske resurse i socijalno osiguranje je nedavno naveo da stopa zaposlenosti ovogodišnjih diplomiranih studenata u zemlji iznosi 45 posto, odnosno 2. 75 milijuna ih je našlo posao, što je za 3 posto manje u odnosu na prošlu godinu.
U izvješću Kineske akademije društvenih znanosti se analizira da su teškoće u zapošljavanju diplomiranih studenata nastale zbog mnogih uzroka, kao što su veći broj studenata, debalans strukture u postavljanju stručnih predmeta, te niže opće i stručne sposobnosti kandidata i t.d.
Ravnatelj Instituta za visoko obrazovanje pri Pekinškom tehnološkom sveučilištu gospodin Yang Dongping je novinaru našeg Radija rekao da u kineskim visokim školama već duže vrijeme nedostaje cjelovito obučavanje i pripremanje studenata za posao, što prouzrokuje slabljenje njihovih sposobnosti za programiranje svoje struke i za zapošljavanje. On je rekao:
„Treba se na samom početku studija izraditi plan, preko kojeg bi studenti mogli kontaktirati s društvom, upoznati se s raznim granama privrede i društva, sudjelovati u društvenoj praksi, postupno se upoznavati s društvom i njegovim kretanjem te tako pravilnije odrediti pravac svog razvoja."
U pomenutom izvješću se pokazuje da uporeso s teškoćama u zapošljavanju diplomiranih studenata, od 2005. godine stalno raste stopa zapošljavanja onih koji završavaju srednju tehničku školu. Međutim, prema rezultatima anketiranih Kineza, od 100 Kineza tek 18 bira ova zanimanja, dok u Njemačkoj i Indiji ovaj broj iznosi 30 na 100, odnosno 56 na 100.
Gospodin Yang Dongping je naglasio:
„Društvo treba stvarati uvjete za obrazovanje profila primjenjenih znanosti i drugih praktičnih zanimanja. U visokim školama bi se trebali obučavati talenti, budući istraživači, znanstvenici, ali i praktičari. Bez obzira što je financijska kriza otežala zapošljavanje kineskih diplomiranih studenata, stručnjaci ističu da će to s druge strane doprinjeti promjeni modela obučavanja stručnjaka u kineskom visokom obrazovanju i poboljšavanju sposobnosti studenata u prilagođavanju društvu i tržištu. Ukoliko se bude racionalno riješilo to pitanje, dalje će se razvijati kineske prednosti u ljudskim resursima.
Povezana vijest:
