Rastuća srednja klasa želi više inozemnih poljoprivrednih proizvoda
Kina je dugo poduzimala oprezan pristup u kontroli kvota uvoza sortiranih žitarica kako bi osigurala sigurnost hrane, no kada je riječ o drugim prehrambenim proizvodima, inozemni poljoprivrednih proizvodi su toplo pozdravljeni od strane rastuće srednje klase.
Zahvaljujući debljim lisnicama i sve većoj potrebi za različitom hranom, Kina je 2014. uvezla 320 000 tona svježeg mlijeka i 283 000 tona ovčetine, što je za 73,5 i 9,3 posto više na godišnjoj razini, prema podacima Glavne carinske uprave.
Najnapučenija zemlja u svijetu je također kupila 71,4 milijuna tona soje i 383 milijuna litara vina iz inozemnog tržišta, što je za 12,7 i 1,6 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Vrijednost uvezenog voća je prošle godine dosegnula 9,19 milijardi dolara, što je povećanje od 6,3 posto na godišnjoj razini.
Ding Lixin, istraživač na Kineskoj akademiji agronomskih znanosti u Pekingu, je rekao kako je unatoč trenutačnim niskim cijenama ruda kao što su ugljen i željezo na svjetskom tržištu, međunarodni proizvođači vina, mesa i vina su ostvarili najveću korist zbog velike potražnje za poljoprivrednim proizvodima u Kini.
"Stabilan rast kineske poljoprivredne proizvodnje i rastući prihodi su omogućili raznolik pristup hrani s većim sadržajem bjelančevina i boljeg okusa.", tvrdi Ding.
"Kao rezultat toga, Kina je u posljednjih desetak godina primjereno podigla obujam uvoza žitarica, posebno kukuruza, soje, uljane repice i sirka, kako bi podržala rast svoje stočne i riblje industrije.".
Potrošnja hrane je normalan jasan pokazatelj zdravog gospodarstva i veličine stanovništva. Potrošnja mesa se u Kini povećava, a ljudi jedu raznoliku hranu.
Prehrambeni proizvodi kao što su meso, riba, jaja i mlijeko su postali sofisticirani, a potrošači sada žele više izbora u smislu zdravlja i udobnosti.
Budući da su mnogi ljudi u Kini, posebno u urbanim područjima, sve više svjesni da svinjetina sadržava više masnoća i manje proteina nego janjetina, potrošnja svinjetine i uvoz su u 2014. pali za 2 i 3,3 posto na godišnjoj razini.
Yu Bin, ravnatelj odjela za makroekonomska istraživanja pri Centru za istraživanje razvoja Državnog vijeća, tvrdi da unatoč tome što promjene u potrošnji hrane održavaju veliku gospodarsku vitalnost, trenutačna urbanizacija i mobilno stanovništvo su ključni čimbenik promjene kineskih prehrambenih navika koje su se uglavnom temeljile na žitaricama, a sada uključuju više mesnih i mliječnih proizvoda.
Kineski građani su 2014. Prosječno trošili 17,2 kilograma ovčetine po glavi stanovnika, usporedno s 12 kilograma 2008. Kinesko udruga mesnih proizvoda iz Pekinga predviđa kako će između 2017. i 2022. ta brojka dosegnuti 28 kg.
Yu je rekao kako je potražnja za janjetinom u zapadnim kineskim regijama, posebno u Ningxia Huieu i Autonomnoj regiji Xinjiang Ujgur, pokrajinama Qinghai i Gansu, brže rasla u posljednjih pet godina, uglavnom zbog toga što se cijena uzgoja ovaca na zapadu Kine povećava, jer su tamo gospodarstvo i uzgoj stoke manje razvijeni u odnosu na istočne pokrajine.
Zbog rasta cijena hranjenja, ograničene ispaše i ciklusa uzgoja, kineski ovčarski sektor zaostaje za potražnjom, što je rezultiralo povećanjem cijene janjetine u posljednjih pet godina, stoji u izvješću Kineske akademije agronomskih znanosti, objavljenom u prosincu.
"Budući da je Kina otkrila kako je nemoguće uzgojiti svu potrebnu hranu te je stvorila bliže odnose sa svjetskim tržištem hrane, potražnja za voćem, maslinovim uljem, vinom, mesnim i mliječnim proizvodima će sigurno pružiti velike mogućnosti za glavne izvoznike poljoprivrednih proizvoda kao što su Australija, SAD, Čile, Brazil i Argentina.", rekao je Yu.
Željna zadovoljiti domaću potražnju za različitim prehrambenim proizvodima, kineska vlada je povećala međunarodnu trgovinu hrane kroz sporazumne o trgovini kao što su potpisivanje slobodnih sporazuma o trgovini ili bescarinskim ugovorima za određene poljoprivredne proizvode sa svojim partnerima u Europi, Africi i Južnoj Americi.
Budući da su Kina i Australija najavile praktično okončavanje pregovora o FTA-u prošlog studenog, Zheng Fengtian, profesor na odsjeku za agroekonomiku i ruralni razvoj na Narodnom sveučilištu Kine u Pekingu, je izjavio kako će cijene mnogih australskih poljoprivrednih proizvoda biti privlačnije kineskim kupcima u skladu s tim.
Sporazum će pokriti više od 10 područja, uključujući i pojednostavljivanje postupaka investiranja, statusa najpovlaštenijih nacija, povlaštena pravila o pristupu tržištu i tržišna transparentnost.
Kina sada nameće 12 do 25 carinskih pristojbi za australsku govedinu, ali će se to ukidati u idućih devet godina.
Pristojbe na australsko vino će se također smanjivati do 2018.
Australska govedina je činila 56 posto kineskog uvoza govedine u 2014. Odjeli istraživanja agroposlovanja tvrtke "Australia and New Zealand Banking Group" predviđaju kako će ukupna vrijednost uvezene australske govedine u Kinu do 2030. dosegnuti 130 milijardi australskih dolara.
Uredila: Višnja
Pratite nas na:
Facebook: Croatian service, China radio International
Weibo: @克罗地亚-红白格 ili http://weibo.com/hrvatski
Wechat: Hrvatska1
Mobilne aplikacije: Acerola Mobile
Pored toga, možete i pročitati naš časopis na iPadu.