Čelnici Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine su započeli novi krug ukrajinskih mirovnih pregovora u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije.

Razgovori kojima posreduju Njemačka i Francuska pokušavaju postići trajni prekid vatre između ukrajinskih i pobunjeničkih snaga.

Ključne točke pregovora uključuju izradu crte razdvajanja, povlačenje snaga i teškog naoružanja, kao i osiguravanja ukrajinsko-ruske granice te davanje veće autonomije regijama na istoku Ukrajine.

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je izjavio kako je prije početka mirovnih pregovora već učinjen "vidljivi napredak".

Međutim, tvrdi kako je zahtjev Kijeva za potpunom kontrolom granice s Rusijom nerealan.

"Bez ikakve sumnje, ako sada, kada se borbe nastavljaju, postoji želja za stavljanjem na vrh dnevnog reda traženje kontrole nad cijelom granicom između Ukrajine i Rusije od strane ukrajinskih vlasti, tada se o dijelovima koje kontroliraju pobunjenici moraju dogovoriti s narodom samoproglašenim republika Donjeck i Luhansk. Mislim da je to očigledno.".

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko upozorava na to da ako se ne postigne sporazum na ovim pregovorima, situacija u istočnoj Ukrajini bi se mogla oteti kontroli.

"Cijeli svijet čeka da vidi hoće li se stanje poboljšati, oružje povući, doći do prekida vatra te da više neće biti mrtvih. Ako Minsk neće postati ovaj simbol, tada će doći do eksplozije stanja. Uvjeren sam kako će se stvari oteti kontroli.".

Došlo je do povećanja borbi u istočnoj Ukrajini.

Rast nasilja je potaknuo SAD i neke od članica NATO saveza na razmatranje pružanja oružja ukrajinskim vlastima.

Međutim, brojne države u Europi, posebno Njemačka, se protive takvom potezu.

Moskva je također upozorila na posljedice slanja oružja u Ukrajinu.

Pratite nas na:

Facebook: Croatian service, China radio International 

Weibo: @克罗地亚-红白格 ili http://weibo.com/hrvatski

Wechat: Hrvatska1
Mobilne aplikacije: Acerola Mobile 

Pored toga, možete i pročitati naš časopis na iPadu.