DEN HAAG, 4. veljače (Xinhua) -- Odbacivanje tužbi za genocid obje države, Hrvatske i Srbije, na Međunarodnom sudu pravde (ICJ, engl.) nije bilo nimalo iznenađujuće, izjavili su stručnjaci za medijsku agenciju Xinhua.
Odluka suda donešena je skoro 20 godina nakon završetka Hrvatskog rata u bivšoj Jugoslaviji kada je kazneni postupak između dvije zemlje okončan u Palači mira u Den Haagu.
"Mnogi koji su pratili proceduru budno su iščekivali rješenje," rekla je Sophie Rigney, istraživačica i predavateljica međunarodnog kriminalnog zakona i ljudskih prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Melbournu.
"Ovo je uslijedilo nakon rješenja Suda iz 2007. za slučaj genocida u Bosni, gdje je Sud pronašao tek nekoliko slučajeva genocida, koje nije smatrao odgvornošću Srbije," dodala je za Xinhua.
Presuda vrlo vjerojatno neće imati nikakvog utjecaja na postupke na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY, engl.), rekla je bivša pravna asistentica obrane pri ICTY-ju.
"Slučajevi na ICTY-ju koji su imali izravan utjecaj na ovaj slučaj, u smislu istih događaja, uglavnom su dovršeni. Preostali slučajevi na ICTY-ju uglavnom se odnose na odgovornosti bosanskih Srba u Bosni," rekla je Rigney.
"ICTY ima uglavnom različitu nadležnost, bavi se kaznenim pravom i prijavama genocida u kaznenom smislu," rekla je. "Genocid je veoma teško utvrditi, no već je prethodno uspostavljen pri ICTY-ju u kaznenom smislu."
Peter Robinson je pravni savjetnik Radovana Karadžića osumnjičenog za ratne zločine na ICTY-ju, koji se također nalazi u Den Haagu. Ovaj 69-godišnji bivši vođa bosanskih Srba tereti se za dvije točke genocida, protiv bosanskih Muslimana i bosanskih Hrvata u bosanskim gradovima 1992. te za genocid koji je povezan s masakrom u Srebrenici 1995.
Karadžić je prebačen u pritvor Tribunala u lipnju 2008., a suđenje mu je započelo u listopadu 2009.
Presuda ICJ-a trebala bi pojačati Karadžićeve šanse u odbacivanju optužbe po točki prvoj, genocidu u gradovima u Bosni 1992., jer namjera da se skupina pomakne nija ista namjeri da se skupina uništi, rekao je Robinson. No, dodao je kako "to neće utjecati na drugu točku optužnice za genocid u Srebrenici".
U srpnju 1995. Srebrenicu su preuzele snage Ratka Mladića, bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba, koji se također nalazi na ICTY-ju. Nakon pada ubijeno je više od 8 000 muškaraca bosanskih Muslimana.
Međunarodni sud prava, najviši sud Ujedinjenih naroda, u donešenoj odluci rekao je kako su za vrijeme hrvatskog rata u bivšoj Jugoslaviji od 1991. do 1995. uistinu počinjeni zločini i ti zločini imali su karakteristike genocida, namjeran pokušaj da se uništi skupina na temelju nacionalnosti, rase, religije ili etničke pripadnosti. Međutim, nedostajao je dokaz da su počinitelji imali unaprijed skovan plan za uništenje nacije, stoji u presudi.
"Najinteresantniji aspekt za mene, kao međunarodnog kaznenog branitelja, bio je taj da je ICJ prihvatio visoke standarde za dokaz o genocidu," dodao je Robinson.
Hrvatska je prva podnijela tužbu protiv Jugoslavije na Međunarodnom sudu pravde još 1991., koje je Srbija bila dio u to vrijeme, a Srbija je odgovorila u siječnju 2010. s vlastitom protutužbom o navodnom genocidu kojeg su počinili Hrvati. U utorak je hrvatska tužba odbijena s 15 glasova za i dva protiv, dok je srpska odbijena jednoglasno.
"Cilj Hrvatske bio je da se utvrdi kako se radi o genocidu u povijesne i političke svrhe," dodao je Robinson. "Srbija je jednostavno sebe branila ulažući protutužbu kao taktiku za rješavanje slučaja."
Prema izjavama Ive Vukušić, haaške istraživačice i analitičarke porijeklom iz Hrvatske, optužnice su prvenstveno imale ulogu u domaćoj politici.
"Slučaj se radi o Konvenciji o genocidu i o tome jesu li ju dvije zemlje prekršile svojim djelovanjima u sukobu početkom 1990-tih." izjavljuje Vukušić.
"Slučaj nije nov i obje države mogle su se povući jer je bilo poprilično očito da su obje grupe počinile nasilje i da se nasilje počinilo protiv njih, ali da ono nije dostiglo razinu genocida." dodala je.
"ICTY se opširno bavio kaznenim postupcima i nije našao dokaze o genocidu u Hrvatskoj, ni protiv Hrvata, ni protiv Srba, tako da zapravo nema iznenađenja." istaknula je.
"Ovaj ishod, za koji vjerujem da je pravedan, neće puno značiti u Srbiji i Hrvatskoj." rekla je Vukušić, istraživačica na Sveučilištu u Utrechtu koja je radila na Posebnom odjelu za ratne zločine pri Tužiteljstvu u Sarajevu.
"Postoji jako malo razumijevanja složenosti ovog slučaja čak i među visokim dužnosnicima obiju zemalja, da ne spominjemo javnosti." izjavila je Vukušić.
"Obje zemlje će nastaviti sa svojim uglavnom crno-bijelim narativima, a javnost će nastaviti vjerovati u ono što već vjeruje." dodala je.
Prema izjavi Karadžićevog pravnog savjetnika Robinsona, presuda nema veliku važnost ni za Hrvatsku, ni za Srbiju, ni za međunarodnu pravdu.
"Ovo pokazuje da bi novac potrošen na odvjetnike bio bolje utrošen na reparacije žrtvama i da je ova parnica naštetila objema državama."
Za Rigney, presuda nije bila povijesna u pogledu međunarodne pravde, no također nije bila beznačajna.
"Važno je istaknuti da je Sud napravio evidenciju događaja tijekom ratova te da su dokumentirani zločini koji su počinjeni od strane obiju strana i protiv obiju strana." izjavila je.
"Važno je da imamo dokument za potpuno razumijevanje ovih ratova, tako da se ograniči prostor za poricanje i povijesni revizionizam." rekla je Rigley.
"Iako su optužbe odbačene, ipak se došlo do činjeničnih nalaza o događajima. Nadajmo se da će ti činjenični nalazi dati nekakvu utjehu žrtvama i pružiti temelje za okretanje ovih zemalja prema budućnosti." dodala je.
Pratite nas na: 
Facebook: Croatian service, China radio International 
Weibo: @克罗地亚-红白格 ili http://weibo.com/hrvatski 
Wechat: Hrvatska1
Mobilne aplikacije: Acerola Mobile
Pored toga, možete i pročitati naš časopis na iPadu.
