Foto: Arhiv

Kina je, s namjerom da modernizira svoju energetsku strukturu, objavila dugi popis ciljeva za svoju buduću energetsku strategiju.

U Strateškom akcijskom planu za razvoj energije (2014.-2020.) , objavljenom u srijedu, državno vijeće obećalo je učinkovitu, samodostatnu, zelenu i inovativnu energetsku proizvodnju i potrošnju.

Plan uključuje ograničenje na godišnju primarnu potrošnju energije koje će do 2020. biti postavljeno na 4.8 milijardi tona standardnog ekvivalenta ugljena.

To znači da godišnji rast primarne energetske potrošnje u sljedećih šest godina mora biti ograničen na 3.5 posto.

Godišnja potrošnja ugljena će do 2020. biti zadržana na razini ispod 4.2 milijarde tona, što je 16.3 posto više od prošlogodišnje razine koja je dostigla 3.6 milijardi tona, izjavilo je Nacionalno udruženje za ugljen.

Posebnu odgovornost u smanjenju potrošnje ugljena imat će regije oko Pekinga, delte rijeke Yangtze i Biserne rijeke, tj. najveće skupine velikih gradova.

Prema planu će udio nefosilnih goriva u ukupnim primarnim energentima s prošlogodišnjih 9.8 posto narasti na 15 posto u 2020.

Kina je prošlog tjedna tijekom sastanka APEC-a u Pekingu najavila da joj je cilj taj udio do 2030. povećati na 20 posto.

Udio prirodnog plina bit će povećan na iznad 10 posto, a udio ugljena smanjit će se na razinu ispod 62 posto. Proizvodnja plina iz škriljca i metana iz naslaga ugljena do 2020. mogla bi narasti na 30 milijuna kubičnih metara.

Na istočnoj obali planira se izgradnja novih nuklearnih elektrana, a također se razmatra mogućnost izgradnje nuklearki u regijama u unutrašnjosti. Do 2020. kapacitet postojećih nuklearnih elektrana trebao bi porasti na 58 gigavata, dok bi elektrane koje se trenutno grade trebale proizvoditi dodatnih 30 gigavata.

Očekuje se da će kapacitet hidroelektrana, vjetroelektrana i solarnih elektrana porasti na 350, 200, tj. 100 gigavata.

Energetska samoodrživost povećat će se na 85 posto.

Kina je najveći svjetski potrošač energije, zbog čega je mnogo pozornosti pridaje onečišćenju okoliša i osiguravanju energije.

"Kina uglavnom ovisi o ugljenu koji se rudimentarno iskapa." izjavio je zamjenik direktora Kineskog društva za istraživanje energije Zhou Dadi, dodajući da je Kina ima najvišu razinu zagađivača zraka i stakleničkih plinova u svijetu.

Ona je također veliki uvoznik ugljena, nafte, prirodnog plina i urana. Gotovo 60 posto nafte i 30 prirodnog plina dolazi iz uvoza.

Kina trenutno iskorištava 21.5 svjetske energije i generira 12.3 posto svjetskog BDP-a. "Potrošnja energije po jedinici BDP-a je vrlo visoka." izjavio je Li Yizhong, predsjednik Kineske federacije industrijske ekonomije, dodajući da su zadani ciljevi pragmatični i obavezni.

Uredila: Maša

Pratite nas na:

Facebook: Croatian service, China radio International 

Weibo: @克罗地亚-红白格 ili http://weibo.com/hrvatski

Wechat: Hrvatska1
Mobilne aplikacije: Acerola Mobile 

Pored toga, možete i pročitati naš časopis na iPadu.