S obzirom da su doprinosi od turizma od velikog značaja za gospodarski uspjeh neke zemlje predstavnici zemalja članica APEC-a podijelili su svoje priče o uspjehu u tom sektoru na sastanku radne skupine za turizam uoči summita vođa APEC-a koji će se uskoro održati u Pekingu.
U sklopu petogodišnjeg plana vezanog uz turizam, od 2015. do 2019. Indonezija će primjerice koristiti koncept ekoturizma koji stavlja naglasak na održive strategije. Ta zemlja naznačila je nekoliko turističkih odredišta u svojoj zemlji koja su prioritet u provedbi njihova plana, a vlada je potaknula lokalno stanovništvo da usvoji održive prakse vezano uz stanje u okolišu i zajednice same.
''Turizam zahtijeva koordinaciju na više razina, slojevito partnerstvo te mnogo suradnje u drugim sektorima i poslovima.'' - izjavio je jedan od indonezijskih predstavnika.
Dodao je i kako su u čitavom pristupu kombinirali zajednička nastojanja vladinih službenika, znanstvenika, osoba iz poslovnog svijeta i zajednica koje su uključene u turističku administraciju. Istaknuo je kako su sve smjernice usmjerene k industrijskom menadžmentu, koji je posebice važan kada se traži način kako izmjeriti njegovu kvalitetu ''kada je riječ o broju posjetitelja, trajanju njihova posjeta, troškova te koliko od svega toga koristi imaju lokalne zajednice.''
''Turistički menadžment zaista je važno jamstvo za održivost te boljitak zajednice i očuvanje okoliša.'' - naglasio je istaknuvši primjer Toraje na Sulawesiju koja je poznata po uzgoju kave što se u ovom trenutku koristi kao dio kulturnog naslijeđa kako bi se privukao veći broj turista.
Toraja se sastoji od dvije regije, no lokalno stanovništvo se oko poslovanja na integrirani način u obje regije dogovara u sklopu organizacije koja podsjeća na nekakvu vrstu foruma.
Filipinski delegat izjavio je da njegova zemlja "dijeli ista iskustva kao ostale APEC-ove članice u pozicioniranju njihove turističke industrije i tome kako turizam oblikuje razvoj različitih ekonomija".
Dodao je da se filipinski turizam uspješno integrirao u regionalno gospodarstvo zahvaljujući usklađivanju zakona te reformama. Najvažnija lekcija koju su naučili u posljednjih nekoliko godina su važnost suradnje između vlada, agencija i privatnog sektora, integriranog pravnog okvira, potpore donositelja odluka te precizne alokacije sredstava.
Dugi niz godina Filipini su mijenjali svoj imidž i programe razvoja turizma dok su zakoni i odredbe vezane uz ta područja ostali neusuglašeni. Neki od zakona su čak bili u sukobu s drugima, što je otežavalo poslovanje i ulaganja.
Zakon o turizmu koji je donesen 2009. trebao je riješiti problem dodatnim vladinim propisima o usuglašavanju zakona i programa.
U zakonu se navodi da je turizam "neizostavan element" te "industrija od nacionalnog interesa i važnosti". Također je prepoznata uloga turizma kao pokretača socioekonomskog razvoja.
U zemlju je uveden koncept "turističkog klastera" koji okuplja nekoliko lokaliteta s turističkim znamenitostima u područje namijenjeno razvoju turizma.
Osnivanjem klastera vlasti su dobile priliku da diverzificiraju turističke proizvode, prepoznaju kakva je infrastruktura potrebna da se povežu različiti lokaliteti te poboljšaju sadržaji i usluge.
"Mi ne mjerimo naš uspjeh samo brojem dolazaka u zemlju" izjavio je. Sadašnja najvažnija mjerila za razvoj turizma su dvije stvari: iznos kojeg turisti troše u zemlji i doprinos turizma nacionalnom gospodarstvu, dodao je.
Pratite nas na: 
Facebook: Croatian service, China radio International 
Weibo: @克罗地亚-红白格 ili http://weibo.com/hrvatski 
Wechat: Hrvatska1
Mobilne aplikacije: Acerola Mobile
Pored toga, možete i pročitati naš časopis na iPadu.
