Foto: Arhiva
SKOPLJE, 16. listopada (Xinhua) - Makedonija se nalazi među pet zemalja koje će osjetiti posljedice ako Rusija zaustavi izvoz plina u Europu, pokazao je stres test čije je rezultate u četvrtak objavila Europska komisija.
Ako se opskrba plinom prekine, Makedonija, Finska, Estonija, Bosna i Hercegovina i Srbija će osjetiti najveće posljedice. Tim zemljama će nedostajati najmanje 60 posto plina, što znači da bi čak i kućanstva bila ostavljena u hladnoći ako se dogodi moguća kriza u nadolazećim mjesecima.
Rusko-ukrajinski spor oko plina je još jednom doveo Europu u neugodnu situaciju, kao i 2009. S približavanjem zimskih dana, EU je provela testiranje u 38 europskih zemalja kako bi analizirala otpornost europskog energetskog sustava, pronašla u kojim zemljama bi došlo do najveće nestašice te načine na koje bi se takvo stanje moglo riješiti.
Prekid opskrbe ruskim plinom bi mogao imati značajan utjecaj na zemlje EU-a. No, ako države članice budu surađivale te tržišnim snagama dopustile rad, veća količina plina bi se mogla nastaviti dostavljati u domove i tvrtke, zaključak je EU-a.
"Po prvi puta imamo jasnu sliku rizika i mogućih rješenja. Ako budemo radili zajedno, pokazali solidarnost i proveli preporuke ovog izvješća, niti jedno domaćinstvo u EU-u neće biti ostavljeno na hladnoći ove zime.", izjavio je zamjenik predsjednika Europske komisije Gunther H. Oettinger, odgovoran za energetiku
Europskim zemljama je preporučeno praćenje tržišno orijentiranog pristupa te izbjegavanje intervencija. Tržište koje funkcionira će cijenama privući dostavu plina i ograničiti potražnju. Netržišne mjere kao što su oslobađanje strateških zaliha, izmjene energetskih izvora i ograničavanje potražnje će se provoditi samo ako tržište ne uspije.
Kako bi ublažili situaciju, zemljama se preporučuje povećanje međusobne energetske koordinacije, uključujući i maksimalizaciju međupovezanih kapaciteta te uklanjanje ograničenja prekogranične trgovine energeticima.
Ako europske zemlje budu surađivale, a ne provodile isključivo nacionalne mjere, tada će manji broj potrošača osjetiti nestašicu plina. Prema ovom scenariju niti jedno kućanstvo u EU-u neće biti zahvaćeno, stoji u izvještaju.
EU danas uvozi 53 posto energije koju troši. Energetska ovisnost se oslanja na sirovu naftu (gotovo 90 posto), prirodni plin (66 posto), a manji broj zemalja na kruta goriva 42 posto), kao i na nuklearnu energiju (40 posto). Oko polovica primarne potrošnje energije (48 posto) u EU-u se koristi za grijanje prostora i vode.
Pratite nas na: 
Facebook: Croatian service, China radio International 
Weibo: @克罗地亚-红白格 ili http://weibo.com/hrvatski 
Wechat: Hrvatska1
Mobilne aplikacije: Acerola Mobile
Pored toga, možete i pročitati naš časopis na iPadu.
