365 dana Hrvatske u Europskoj uniji
ZAGREB, 30. lipnja (Xinhua) -- Dvanaest mjeseci nakon što se Hrvatska pridružila Europskoj uniji, vesela atmosfera u Zagrebu zamijenjena je onom pomalo hladnom koja je posljedica depresije uzrokovane gospodarskom krizom.
Hrvatska, kao nova članica bloka kojeg čini 28 zemalja ostaje jedna od najslabijih gospodarstava u njoj. Ukupna vrijednost hrvatskog gospodarstva procjenjuje se na nekih 60 milijardi dolara i ono je u ovom trenutku 12% manje negoli je to bilo 2008. Europska komisija u svom proljetnom predviđanju navodi kako bi Hrvatska ove godine trebala biti u postrecesiji, i to šestu godinu zaredom.
Postojala je nada kako bi članstvo u EU pomoglo u izlasku iz recesije no naznake započinjanja novih poslovanja na lokalnoj razini i ulaganja iz inozemstva u ostale sektore koji nisu turizam poprilično su male.
Nakon ulaska u EU Hrvatska je imala sedam puta veći pristup europskim fondovima odnosno potencijalnih 1,5 milijardi eura (oko 2 milijarde američkih dolara) godišnje. No da bi se kvalificirala za ove fondove Hrvatska mora prenamijeniti 1% svog BDP-a za zajednički financirane projekte.
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović je prilikom nedavnog posjeta Švicarskoj izjavio kako Hrvatska ''gospodarski'' nije uspjela do kraja iskoristiti članstvo u EU.
- ''Nismo iskoristili sav dostupan novac.'' - naglasio je Josipović.
Prema riječima hrvatskog ministra regionalnog razvoja i EU fondova Branka Grčića vlada je dosad iz EU fondova uspjela povući nekih 501 milijun eura.
Suočavajući se s nezaposlenošću koja je dosega 20% i koja je najgora među mlađom populacijom koja, pogotovo njezin visokoobrazovani dio, mahom liječnici i profesori, odlazi iz zemlje kako bi potražio svoju šansu za obrazovanje i posao u inozemstvu.
U prvom tromjesečju ove godine 417 od 16 972 licenciranih liječnika u Hrvatskoj su se prijavili za odlazak, sudeći prema podacima Hrvatske liječničke komore. Njezin predsjednik Hrvoje Minigo očekuje kako će se ta brojka popet na 600 do kraja ove godine.
No s druge strane postoje i oni koji vide nekoliko pozitvnih stvari koje je donijelo članstvo u EU.
Jedan njemački ekonomist izjavio je kako mala i srednja poduzeća u Hrvatskoj pokazuju prve signale povećanja izvoza na europsko tržište zahvaljujući ukidanju carinskih barijera i uspostavljanju jednostavnijih procedura.
Hrvatski poljoprivredni proizvodi imaju puni pristup na tržište EU, a počelo se i s izvozom živih svinja što je prvi pokušaj u nedavnoj povijesti. Neimenovani ekonomist je naglasio kako je ovo od velike važnosti za hrvatske poljoprivrednike i stočare kako bi pokazali da su njihovi proizvodi kompetetivni na tržištu EU.
Neimenovani investitor iz inozemstva vjeruje kako je članstvo Hrvatskoj donijelo barem nešto fiskalne discipline dodajući kako je prerano da se izmjeri pravi utjecaj EU godinu dana nakon pridruživanja.
Hrvatska se u ovom trenutku nalazi pod procedurom prekomjernog deficita što je alat koji Bruxelles koristi kako bi zemljama članicama nametnuo fiskalnu disciplinu. Prema njoj 28. članica mora smanjiti deficit ispod 3% do kraja 2016.
Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić ističe kako je prerano za vidjeti pravi utjecaj pridruživanja EU. Upozorio je kako je Hrvatska ušla u navedeni blok uslijed krize u državi i samoj Uniji, ali on je s druge strane čvrsto uvjeren kako je članstvo u EU bio jedini mogući put.
- ''Hrvatska nije imala niti jednu drugu valjanu alternativu nego se priključiti EU. Nije baš tako da smo se, eto, probudili 1. srpnja 2013. i odjednom je život postao bolji.'' - istaknuo je Vujčić u razgovoru za Euronews.
Dodao je kako treba napraviti strukturne reforme u cilju poboljšanja poslovnog okruženja, ukinuti ograničenja uvjetovana monopolima na proizvodnom te tržištu usluga i rada, sve to u cilju privlačenja većeg broja izravnih investicija iz inozemstva.
Ivo Josipović se složio s njim istaknuvši kako je EU alat kojim Hrvatska može riješiti mnogo problema, iako je mišljenja da unatoč svemu tome moramo biti svjesni da članstvo ne može promijeniti sudbinu neke zemlje preko noći.
Pratite nas na: 
Facebook: Croatian service, China radio International 
Weibo: @克罗地亚-红白格 ili http://weibo.com/hrvatski 
Wechat: Hrvatska1
Mobilne aplikacije: Acerola Mobile
Pored toga, možete i pročitati naš časopis na iPadu.
