Hrvatska, Srbija i Bosna i Hercegovina pod vodom
ZBRAJAJU SE ŽRTVE NAJVEĆIH POPLAVA U POSLJEDNJIH 120 GODINA
Obilne kiše koje su otprije desetak dana doslovno počele potapati regiju podigle su vodostaje rijeka do neslućenih razmjera. Hrvatska, Srbija te Bosna i Hercegovina suočavaju se s najvećim poplavama u posljednjih 120 godina. S obzirom na veličinu površine pogođene ovom elementarnom nepogodom, broj poginulih, nestalih te evakuiranih najteže su pogođene Bosna i Srbija.
Od 13. i 14. svibnja vodostaji rijeka neprestano su rasli, a brojne općine u Srbiji i BiH proglasile su izvanredno stanje, a evakuiran je veliki broj stanovništva. Prema službenim izvješćima najviše štete u Srbiji pretrpio je zapadni i središnji dio zemlje, no dramatične snimke stižu i iz glavnog grada Beograda koji očekuje novi vodni val s Dunava. Iako je sve spremno za njegov dolazak mnogi stručnjaci izrazili su sumnju da će sve proći bez većih posljedica.
Blokirane su mnoge prometnice, a stanovništvo nekih gradova i sela doslovnu su bili odsječeni od vanjskog svijeta te prisiljeni popeti se na krovove svojih kuća kako bi spasili živu glavu. Prema službenim podacima dosad je u Srbiji smrtno stradalo najmanje 17 osoba, na desetke njih je ozlijeđeno, a 25 tisuća građana je evakuirano. U ovom trenutku nema ni približnih procjena razmjera šteta u poljoprivredi, industriji, uništenoj ili oštećenoj infrastrukturi, stanovima i kućama u poplavljenim područjima.
Uz poplave u BiH padao i snijeg
U Bosni i Hercegovini je oko milijun ljudi i dalje bez pitke vode, a četvrtina stanovništva te zemlje neposredno je pogođena poplavama. Registrirano je preko dvije tisuće klizišta, a uništeno je ili teško oštećeno više od 100 tisuća stambenih objekata. Između ostalog nestalo je s lica zemlje i najmanje 230 bosanskih škola i zdravstvenih ustanova. BiH u ovom trenutku broji sličan broj poginulih i evakuiranih kao i Srbija no službe uključene u akcije spašavanja navode kako će se broj smrtno stradalih moći precizno objaviti tek nakon što se voda u potpunosti povuče.
Nestanak električne energije zabilježen je u kraćim i dužim razdobljima na svim područjima do kojih je doprla voda. Nestali su mnogi mostovi te nekoliko sela nakon što su se uslijed obilnih padalina aktivirala brojna klizišta. U višim predjelima Bosne i Hercegovine padao je i snijeg što je još dodatno otežalo čitavu situaciju, a voda je iz zemlje doslovno iznjela gomile zmija tako da su zabilježeni i brojni ugrizi. Osim zmija, veliki problem u BiH, kao i određenim poplavljenim dijelovima u Hrvatskoj, predstavljaju mine s područja koja od njih nisu očišćena još od 90-ih.
U Srbiji te Bosni i Hercegovini posebna se zahvalnost upućuje međunarodnoj pomoći, posebice državama iz regije, s naglaskom na činjenicu da su u akcije spašavanja i saniranja štete uključeni stručni timovi iz Bugarske, Slovenije, Crne Gore, Makedonije te Hrvatske. Unatoč tome što je njezine istočne dijelove zadesila ista nepogoda. Hrvatska je u susjedne zemlje odmah poslala GSS-ove timove i helikopter kako bi sudjelovali u akcijama spašavanja.
Europska komisija objavila je kako je 14 zemalja Europske unije, među kojima je i Hrvatska, priskočilo u pomoć susjednim državama. Službeno je potvrđeno da će se iz EU nastaviti slati pomoć u poplavljena područja.
Rekordni vodostaj rijeke Save prisilio 15 tisuća ljudi na evakuaciju
Iako je šteta u Hrvatskoj manja negoli u dvije susjedne zemlje stanje je i više nego ozbiljno. Drenovci, Gunja, Posavski Podgajci i Županja broje najveću štetu. S velikim problemima suočio se i Slavonski Brod te većina sela uz obalu Save i granicu s BiH.
Zbog rekordnih vodostaja u dijelu Hrvatske uz rijeku Savu u dijelovima Vukovarsko-srijemske i Brodsko-posavske županije evakuirano oko 15 tisuća stanovnika. Na području Vukovarsko-srijemske županije stanje je dosta teško pa je stanovništvo evakuirano ili djelomično evakuirano u Strošincima, Gunji, Drenovcima, Račinovcima i Rajevu Selu. U posljednja dva sela radi se o stanovništvu koje je ostalo zarobljeno u svojim kućama. Prema službenoj objavi Državnog ureda za zaštitu i spašavanje u Posavskim Podgajcima i u Bošnjacima, gdje nasip nije probijen, provedena je djelomična evakuacija
.
U Đurićima je stanje teško, ali pod kontrolom. Stanovništvo ondje odbija evakuaciju, te su tijekom pretprošle noći zatražili dostavu vreća i pijesak za izgradnju zečjih nasipa.U Babinoj Gredi se neprestano utvrđuje nasip, u Štitaru je saniran na mjestu gdje je prijetilo njegovo popuštanje. Stanje u Županji sada je pod kontrolom.
U Slavonskom Brodu evakuirane su starije i bolesne osobe te majke s malom djecom iz Mjesnog odbora Josip Rimac te oko 700 osoba iz Podvinja i Brodskog Vinogorja. Također, s područja općine Bebrina, iz naselja Zbjeg, Dubočac, Kaniža, Banovci i Šumeće, evakuirano je 677 osoba, uglavnom starijih, bolesnih te majki s djecom. U Požeško-slavonskoj županiji bilo je više intervencija ispumpavanja vode iz poplavljenih objekata na području mjesta Gradac kod Velike i na području mjesta Boričevci kod Brestovca.
Stručnjaci se i dalje nerado izjašnjavaju radi li se o klimatskim promjenama ili su u pitanju tek klimatske varijacije u nekom kratkom razdoblju. No, u dokumentu pod nazivom Prilagodba klimatskih promjena u Hrvatskoj, koji je objavljen u siječnju ove godine stoji da se klimatske promjene najbolje ogledaju u porastu prosječne temperature te laganom padu stope godišnje količine oborina.
Od svih opasnosti koje mogu biti izazvane klimatskim promjenama, nacionalna procjena opasnosti od prirodnih nepogoda kao veliku opasnost u Hrvatskoj navodi upravo poplave. U navedenom dokumentu stoji kako je, s obzirom na geografski položaj u Podunavlju te jak utjecaj Dunava i Save, Hrvatska veoma sklona poplavama, odnosno tome je sklono 15% njezina teritorija.
Možemo li predvidjeti ove nepogode i što učiniti nakon što se voda povuče?
Borivoj Terek iz Državnog hidrometeorološkog zavoda ističe kako su naše mogućnosti u Hrvatskoj, na području hidroloških prognoza, zasad skromne. Po njegovim riječima mi imamo dobre meteorološke prognoze na temelju kojih je moguće dati hidrološke procjene, ali ne više od toga. Dodao je kako Zavod s Hrvatskim vodama razvija projekt za čije će dovršavanje biti potrebno nekih dvije godine, a na temlju kojeg će se davati hidrološke prognoze koje će se moći koristiti kao preventivne mjere u ovakvim situacijama. Terek je istaknuo kako poboljšanju stanja može doprinijeti i bolja suradnja sa susjedima na razmjeni podataka koja je zasad samo djelomična.
Velika nesreća koja je zadesila istok Hrvatske i zemlje u regiji ujedinila je stanovništvo sve tri države. Ljudi već danima neumorno prikupljaju humanitarnu pomoć i novac za stanovništvo iz pogođenih područja. Javio se i veliki broj njih koji je voljan udomiti one koji su u poplavama izgubili sve.
Humanitarna pomoć se prikuplja u svim podružnicama Crvenog križa Hrvatske, a u akcijama sudjeluju mnoge vladine i nevladine udruge. Sve je dobrodošlo, a najpotrebniji su hrana, odjeća, lijekovi i pelene.
Predviđa kako bi se voda trebala početi uskoro povlačiti, ukoliko ne bude novih oborina, no unatoč tom olakšanju dolaze novi problemi. Prljava voda u kojoj plivaju leševi potencijalni je izvor velike zaraze, a prijete glodavci i zmije. Mnogi se pitaju s kakvim će se tek problemima stanovništvo pogođenih područja onda suočiti. Iz hrvatskog Ministarstva zdravstva javljaju kako su već spremni medicinski timovi koji će pomoći u prevenciji zaraze i sanaciji poplavljenih područja na istoku zemlje.
Uredila: Franka Gulin
Pratite nas na: 
Facebook: Croatian service, China radio International 
Weibo: @克罗地亚-红白格 ili http://weibo.com/hrvatski 
Wechat: Hrvatska1
Mobilne aplikacije: Acerola Mobile
Pored toga, možete i pročitati naš časopis na iPadu.
