BRATISLAVA, 7. travnja (Xinhua) - Članice eurozone iz srednje i istočne Europe - Slovenija, Slovačka, Estonija i Latvija - prve su četiri od deset zemalja članica koje su u Europsku uniju pristupile 2004. godine i uvele euro kao valutu.
Slovenija je prihvatila euro 2007. godine. Tada je bivši premijer Janez Janša rekao kako je Slovenija odlučila u eurozonu ući u pravo vrijeme. 2005. i 2006. godina bile su pravo vrijeme u uvjetima dobre gospodarske klime i pozitivne atmosfere među članicama EU-a.
"Uvođenje eura nije samo gospodarska, već je i politička odluka," tada je rekao Janša.
Slovačka je u potpunosti prihvatila europsku valutu pet godina kasnije, 1. siječnja 2009. Prema slovačkom ministru financija Peteru Kažimíru, Slovačka je imala sreće s ulaskom u eurozonu. "Uvjeren sam da nas je, posebice u vremenima krize, 2009. godine euro zaštitio, na čemu trebamo biti zahvalni jer su posljedice mogle biti daleko gore," rekao je Kažimír.
Slovačko društvo u ovom trenutku podupire zajedničku valutu. Dnevnik Hospodárske noviny naručio je od agencije Focus ispitivanje javnog mišljenja i dobio pozitivne rezultate prema euru u 59 posto slučajeva, dok je 37 posto Slovaka bilo za povratak stare valute, slovačke krune.
Prema direktoru agencije Focus Ivanu Dianiski, glavni je razlog ovom drugom rezultatu povećanje troškova roba i usluga koje prate uvođenje eura: "Narod još nije do kraja 'pročitao' euro. Neki misle da trgovcima dozvoljava povećanje cijena na podmukli način, tako da to kupci ne mogu primijetiti."
Cijene u Slovačkoj su se od 2009. godine povećale za 12 posto. Trgovci smatraju da euro nije kriv za povećanje cijena u posljednjih nekoliko godina.
"Euro svakako nije dao doprinos povećanju cijena," kaže Martin Katriak, zamjenik predsjedavajućeg upravnog odbora lanca COOP Jednota Slovensko.
Stručnjaci tvrde kako je zajednička valuta svakako imala utjecaj na cijene, točnije - održala je njihovu stabilnost. Vladimír Baláž, gospodarski analitičar iz Slovačke akademije znanosti, kaže da je utjecaj vidljiv u razvoju inflacije.
Dok su 2009. i 2010. godine cijene rasle vrlo sporo - prihvaćanje nove valute imalo je neizbježnu posljedicu na njihov rast - tek je kasnije došlo povećanje tržišnih cijena.
Ivan Štefanec, bivši opunomoćenik slovačke vlade za uvođenje eura, vidi gospodarsku stabilnost kao važnu posljedicu uvođenja zajedničke valute:
"Obično olako uzimamo sadašnje uštede kojih nije bilo kada smo imali različite valute, naknade koje su se uzimale za promjenu valuta i niže troškove koji su došli s novom valutom."
Posljednjih se nekoliko godina eurozona širi u regiji Baltika. Pristupanje Estonije 1. siječnja 2011. i tri godine poslije Latvije, shvaćena su - nakon iskustava u Grčkoj, Irskoj, Portugalu i Španjolskoj - kao važan signal da je euro novim zemljama članicama još uvijek privlačan.
Obje baltičke države su pohvaljenje na naporima prema prilagodbi zajedničke valute. Ona danas pokriva 18 zemalja i koristi ju 333 milijuna osoba.
Uredio: Mario
Autor: Richard Kvasnovsky
