PEKING, 6. ožujka (Xinhua) - Kineski vojni izdaci su umjereni, a retorika Zapadnih medija o "kineskoj vojnoj prijetnji" je neutemeljena i zbunjujuća, stoji u komentaru u China Daily od četvrtka.
Kineska vojna potrošnja je u skladu s gospodarskim i sigurnosnim uvjetima u zemlji, stoji u komentaru kojeg je potpisao Xu Guangyu, viši savjetnik Kineskog udruženja za kontrolu oružja i razoružanje.
Država ove godine planira povećati vojni proračun za 12,2 posto, tj. na 808,2 milijarde yuana (oko 132 mlijarde USD-a), navodi se u nacrtu prijedloga proračuna predanog zakonodavstvu na preispitivanje u srijedu.
Kineska potrošnja na obranu ostaje znantno niža u usporedbi s regionalnim i svjetskim silama.
"Kako bismo postigli sklad, Kina će razumno povećavati svoj vojni proračun u nadolazećim godinama kako bi poboljšala izdatke po glavi stanovnika; ali to neće promijentiti čvrsti stav Kine o promicanju globalne kontrole oružja i razoružavanja," rekao je. "Kina inzistira na mirnom rastu te nastavlja doprinositi miru i stabilnosti u regiji i svijetu. Njena obrambena politika ostaje nepromijenjena."
Novine su istaknule kako opisivanjem povećanja kineske vojne potrošnje kao prijetnje, zapadni mediji nikada ne spominju državno trošenje novca u vojne svrhe na temelju broja stanovnika, "što je jedan od najvažnijih čimbenika u procjenjivanju državnog obrambenog proračuna, a koji je jedan od najnižih u usporedbi s drugim razvijenim zemljama."
Sudeći prema članku, kineska vojna potrošnja za svakog od 2,3 milijuna članova vojnog osoblja je nešto veća od 57,000 dolara za ovu godinu, što je uistinu malo u odnosu na SAD, koji ima oko 14,4 milijuna vojnog osoblja u službi, na koje troši više od 365 tisuća dolara po glavi na godinu, što je za šest puta više od Kine.
"Čak je i Japan, koji tvrdi kako ima samo obrambene snage, izdvojio oko 4,78 trilijuna yena (46,8 milijardi dolara) za vojne potrebe u 2014. fiskalnoj godini. S oko 240 tisuća vojnog osoblja za samoobranu, Japan na svakog od njih troši oko 195 tisuća dolara godišnje," dodao je.
U članku se također navodi kako su izdaci za kinesku obranu već dugo vremena namjerno održavani niskima, jer se država fokusirala na gospodarski razvoj te da nema razloga kriviti Kinu za veće trošenje kojim će poboljšati vojno spremnost i životni standard svojih službenika."
"Povećanje od 12,2 posto za vojni proračun se čini velikim, ali činjenica je da Kina i dalje zaostaje za razvijenim zemljama," objašnjeno je.
Štoviše, u članku se navodi kako i komentari Zapadnih novinara, koji kinesko financiranje vojske označavaju kao "nepotrebno" i "prijetnju", namjerno zanemaruju sigurnosnu situaciju u Istočnoj Aziji.
"Ono što Kina želi je relativna usklaženost s postojećim silama u regiji; to nikome ne predstavlja prijetnju."
Uredio: Franjo
