PEKING, 6.ožujka (Xinhuanet) -- Geopolitički položaj Rusije, sa svojih deset vremenskih zona rastegnutih na 11,000 kilometara od zapada prema istoku, uvjetuje njezin uravnoteženi pristup razvoju euroatlantskih i azijskopacifičkih odnosa.

Povijesno europska i ortodoksno-krščanska kultura stoji u temeljima ruske civilizacije, no azijski utjecaji, od kulturnog utjecaja brojnih turkijskih naroda, do utjecaja velikih kultura Kine, Indije i Irana, su se stoljećima ispreplitali s ruskom kulturom, te su kako takvi postali njezinim sastavnim i u današnjoj percepciji izvornim dijelom.

Pitanje euroazijskog identiteta Rusije je od ključne važnosti. Ono igra važnu ulogu u razvoju domaće i vanjske politike. Naglašavanje europskog identiteta Rusije bi dovelo do eurocentrističke domaće politike, polukolonijalnog stava u razvoju ruskih istočnih pokrajina te nedovoljne pozornosti vlastitim vezama s azijskim susjedima.

Pogled na kartu s mrežom naftovoda i plinovoda koji vode od Sibira do Europe, nasuprot samo jednom naftovodu u smijeru istoka, jasno ukazuje na rusko prethodno političko i komercijalno favoriziranje Europe.

Ovaj europsko orijentirani pristup je prekinut s dolaskom Vladimira Putina na položaj predsjednika 2000.

" Rusija je velika i kompleksna država smještena i u Aziji i u Europi, te će se uvijek oslanjati na oba krila, i na europsko i na azijsko, pogotovo kada je riječ o moćnoj zemlji kao što je Narodna Republika Kina," rekao je tada netom izabrani Putin.

Tijekom trenutne izborne kampanje Putin je objavio niz članaka o vanjskoj i domaćoj politici, u kojima je u više navrata naglašavao prioritete orijentacije ruske vanjske politike, gdje je isticao potrebu za uravnoteženim razvojem odnosa i s Europom i s Azijom, uključujući i sa susjednim zemljema južne i središnje Azije.

U članku " Rusija i svijet koji se mijenja", Putin je prvi put stavio u središte pitanje azijsko-pacifičkih odnosa. Snažno je naglasio da je Kina ruski najveći i najbržerastući susjed, čiji uspon nije prijetnja već poticajni izazov. Prema Putinu, rusko-kineska suradnja će donijeti velike prilike za uspon Rusije.

Putinov naglasak azijsko-pacifičkih veza proizlazi iz slijedećeg:

Ponajprije, istočna Azija kao i cijela azijsko-pacifička regija sve više se nameće kao novo globalno i ekonomsko središte, sa 50 postotnim udjelom u rastu globalnog BDP-a. Ujedno rastuća važnost te regije predstavlja za Rusiju važan zadatak da pravovremeno izgradi ekonomski potencijal ruskih istočnih pokrajina.

Stoga su Putin i njegov tim koncentrirali svoju pažnju na potrebu gospodarskog razvoja Sibira i ruskog dalekog istoka, te na sveobuhvatni razvoj ruskih odnosa s istočnoazijskim susjedima, posebice s Kinom, koja je postala glavni stabilizacijski faktor za svjetski gospodarski rast i pouzdan partner.

U tom kontekstu dobro je primjetiti kako je vrijednost rusko-kineske trgovinske razmjene i gospodarske suradnje narasla s neznatnih 5 milijardi iz 2000. na više od 80 milijardi u 2011. Nakon 16. sastanka premijera dviju zemalja u listopadu 2011., obojica su donijeli mjere za daljnje proširenje trgovinske i gospodarske suradnje. Cilj je ostvariti 100 milijardi trgovinske razmjene do 2015. i 200 milijardi do 2020. Ostvarenje ovih ciljeva će omogućiti objema državama da učinkovitije profitiraju od komplementarnosti njihovih ekonomija i da stvore uzajamno prihvatljive i efikasne mehanizme obostranog gospodarskog razvoja.

Na međunarodnom planu, rusko-kineska suradnja kroz politički dijalog uspješno je spriječila eskalaciju napetosti na Korejskom poluotoku te je aktivno promicala azijsko-pacifičku integraciju. Rusija i Kina također su uspješno surađivale unutar UN-a po pitanju riješavanja kriza na Bliskom istoku i drugim globalnim pitanjima.

Kao rezultat njihove strateške interakcije i partnerstva, Rusija i Kina aktivno rade na razvoju koordiniranih planova i akcija kako bi se osigurala uzajamna sigurnost i međunarodna stabilnost, što se vidi na primjeru njihovih stajališta o teritorijalnom integritetu druge države, pristupu nuklearnom pitanju Irana i Demokratske Narodne Republike Koreje. Obje države su čvrste u stajalištu kod izgradnje otvorenog, transparentnog i ravnopravneog sigurnosnog i suradničkog sustava u azijsko-pacifičkoj regiji, i u realizaciji rusko-kineske zajedničke inicjative, koju su njihovi predsjednici dogovorili u rujnu 2010. radi suradnje u jačanju regionalne sigurnosti.

Sve ovo sugerira da će Rusija dosljedno i odlučno nastaviti unaprijeđivati povijesno iskušane dobrosusjedske odnose, prijateljstvo i partnerstvo s Kinom.

Autor članka je predsjednik Udruženja rusko-kineskog prijateljstva i ravnatelj Instituta za dalekoistočne studije pri ruskoj Akademiji za znanost.