15. sastanak potpisnika "Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama", odnosno 5. sastanak potpisnika ''Protokola iz Kyota" je počeo 7. prosinca ove godine u Kopenhagenu u Danskoj. Cilj ove konferencije je u naredna dva tjedna postići novi sporazum o reagiranju na globalne klimatske promjene. Međutim tijekom tog procesa inzistiranje na principu zajedničke ali i različite odgovornosti postaje ključ poticanja napretka i konačan uspjeh konferencije.
Ovih dana razvijene zemlje i zemlje u razvoju na osnovu kordiniranja stavova su iznjele svoje prijedloge u pregovorima o potpisivanju novog međunarodnog sporazuma ili primjeni postojećeg "Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama" i ''Protokola iz Kyota". Ali nacrt sporazuma kojeg su iznjele malobrojne razvijene zemlje izazvao je metež. U ovom nacrtu je jednostrano istaknut zahtjev zemalja u razvoju, izraditi ciljeve za smanjenje emisije štetnih plinova i za koliko će se usporiti tempo kojim proizvodnja takvih plinova raste. Razvijene zemlje predlažu oslabiti dominatno pravo OUN o novčanoj pomoći za reagiranje na klimatske promjene i prabaciti to pravo na posebnu instituciju koja će kontrolirati razvijene zemlje koje će prema konkretnim akcijama zemalja u razvoju odlučiti da li će im pružiti novčanu pomoć. Ukoliko će raditi prema zahtjevu razvijenih zemalja, više neće postojiti princip zajedničke ali i različite odgovornosti koji je potvrđen u "Okvirnoj konvenciji UN-a o klimatskim promjenama", i ''Protokolu iz Kyota" možda neće uspjeti sadašnja konferencija.
Samo zbog toga, zemlje u razvoju uključujući grupu 77 zemalja i Kinu, su objavile pokušaji razvijenih zemalja o anuliranju ''Protokola iz Kyota" i zahtjev zemalja u razvoju će snositi obaveze za smanjenje emisije štetnih plinova predstavljaju veoma opasne poteze. To u potpunost krši transparetni i otvoreni princip i povrjeđuje princip zajedničke ali i različite odgovornosti i prekrilo konferenciju sjenom.
Glavni tajnik "Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama" Yvo De Boer je jučer izjavio da se neće odricati ''Protokola iz Kyota" i njegovih principa jer to je jedini multilateralni međunarodni sporazum o reagovanju na klimatske promjene. Sada se mora uložiti napor za sudjelovanje što više zemalja u mehnizmu ovog sporazuma i izraditi okvirni plan za rad nakon 2012. godine.
Povezane vijesti:
- Zemlje u razvoju se kategorički suprotstavljaju nacrtu Danskog sporazuma
- Svjetska meteorološka organizacija: Posljednjih deset godina najtoplije u historiji
