Predsjedavajuća zemlja EU Švedska je 11. studenog objavila da će se 19. ovog mjeseca u Briselu održati izvanredni summit čelnika 27 zemalja-članica ove organizaije, na kojem će biti izabrani prvi u povijesti predsjednik i ministar vanjskih poslova EU.
Prema novom Ustavnom ugovoru EU -- "Lisabonskom ugovoru", bit će postavljeni predsjednik Vijeća i visoki povjerenik za zajedničku diplomatsku i sigurnosnu politiku, odnosno predsjednik i ministar vanjskih poslova EU. Predsjednik će zamijeniti sadašnjeg predsjedavajućeg EU, čiji mandat traje dvije i pol godine, a može biti ponovno biran za drugi mandat. Novi ministar vanjskih poslova će objediniti funkcije ranijeg visokog povjerenika za diplomatsku i sigurnosnu politiku i komisije vanjskih poslova EU.
Foto: Arhiv
Predsjednik i ministar vanjskih poslova će predstavljati EU na međunarodnoj sceni od 1. prosinca ove godine, kada će stupiti na snagu "Lisabonski ugovor", što privlači veliku pozornost javnog mnjenja. Političari mnogih zemalja-članica EU su u utrci oko dobijanja ovih dviju funkcija, međutim, do sada još uvijek nije jasno tko će biti postavljen na ove dužnosti. Ostaje još tjedan dana do održavanja izvanrednog summita EU. Sadašnji predsjedavajući EU, švedski premijer Fredrik Reinfeldt treba obaviti telefononski razgovar sa čelnicima svih 26 zemalja-članica, kako bi potvrdio "jednog kandidata".
U "Lisabonskom ugovoru" se predviđa da predsjednik EU treba biti izabran većinom glasova, odnosno glasovi trebaju predstavljati više od 55 posto zemalja-članica i preko 65 posto populacije EU. Ali prema običaju, treba dobiti jednoglasnu suglasnost šefova svih zemalja-članica ove organizacije. A ministar vanjskih poslova treba biti odobren u europskom Parlamentu. Tri velike zemlje, odnosno Njemačka, Francuska i Velika Britanija, će imati odlučujuću ulogu u tome.
Foto: Arhiv
Tijekom posljednjia dva mjeseca čelnici raznih zemalja EU su kontaktirali potajno. Prema analizama, predsjednik EU eventualno će biti belgijski premijer Herman van Rompuy, a ministar vanjskih poslova -- ministar vanjskih poslova Velike Britanije David Miliband. Herman van Rompuy ima povjerenje većine čelnika zemalja-članica zbog njegove predanosti radu i jakih sposobnosti koordinacije, dok je David Miliband eventualno rezultat kompromisa između Njemačke, Francuske i Velike Britanije. Međutim. Iza Hermana van Rompuya su još nizozemski premijer Jan Peter Balkenende, luksenburski premijer Jean-Claude Juncker, dok su iza Davida Milibanda i bivši talijanski premijer Massimo D' Alema, švedski ministar vanjskih poslova Carl Bildt i trgovinska poslanica europske komisije gospođa Catherine Ashton. Zato neće biti iznenađujuće ako netko od njih bude izabran na pomenute dvije funkcije.
Javno mnjenje komentira da za EU ove dvije nove funkcije mnogo znače jer to predstavlja veliki korak napred na putu europoske integracije. Čelnici raznih zemalja-članica će tim potezom označiti novu etapu europske povijesti.
