Foto: VCG
Godine 1968. je ubojstvo Martina Luthera Kinga, vođe pokreta za građanska prava Afroamerikanaca izazvalo ogromne rasne sukobe diljem SAD-a. Lyndon Baines Johnson, tadašnji američki predsjednik je imenovao poseban odbor koji je došao do zaključka: "naša zemlja je podijeljena na dva društva, jedno je društvo crnaca a drugo bijelaca. Ta dva društva su međusobno odvojena i neravnopravna." Na žalost, nakon više od pola stoljeća, taj zaključak je još uvijek živ u SAD.
-- „I can't breathe": prava slika rasne diskriminacije u SAD-u
Nedavno su Georgea Floyda, Afroamerikanca, bijeli policajci ubili pritiskom koljena na vrat i prikucavanjem na tlo gotovo 7 minuta. „I can't breath (ne mogu disati)" je Floydova zamolba koja se odmah proširila po svijetu te izazvala veliku zabrinutost za stanje ljudskih prava u SAD. Incident je izazvao bijes građana u više od 140 gradova u SAD-u te čak prosvjede u Londonu, Berlinu, Torontu i drugim mjestima svijeta. U Washingtonu je Katedrala Sv. Johna zapaljena, Lincolnov memorijal je ispisan grafitima, a čak je opsjednuta i Bijela kuća te se predsjednik Trump dva puta morao sakriti u podzemno skrovište za sigurnost.
Rečenica „I can't breath" je prikazala pravu sliku teškog života Afroamerikanaca i drugih etničkih grupa u SAD-u zbog rasne diskriminacije. Prema statistici su u 2019. američki policajci ubili 1099 osoba među kojima je 24% crnaca, no, udio crnaca u ukupnom stanovništvu iznosi samo 13%. Istraživački centar Pew je u svom Izvješću „Američke rase 2019." otkrio da 58% ispitanika smatra kako su „rasni odnosi u SAD vrlo loši", a više od polovine afroameričkih ispitanika misli da „u Americi nije moguće realizirati rasnu ravnopravnost". Verónica Michelle Bachelet Jeria, visoka povjerenica za ljudska prava UN-a, je naglasila da se rasna diskriminacija u SAD-u duboko ukorijenila i mora se poduzeti „ozbiljna akcija" za zaustavljanje još smrti Afroamerikanaca od policije i rasne diskriminacije. O ovome dugotrajnom problemu američkog društva je „New York Times" prokomentirao da se velika bol Afroamerikanaca neće moći popraviti suzbijanjem i pritiskom, nego će se razvijati u očaj koji jedva čeka konflikt, napade i izbijanje nereda. Taj list smatra da je rasna diskriminacija suštinski razlog incidenta, a sada je trenutak da SAD plate cijenu.
-- „Black Lives Matter": povijest se stalno ponavlja
U prosvjedima diljem SAD se često vide transparenti „Black Lives Matter (Životi crnaca su važni)". Riječ je o incidentu iz 2013. kada je policajac koji pištoljem ubio afroameričkog studenta ali na kraju pušten na slobodu zbog nedostatka dokaza. Povijest se uvijek ponavlja, a smrt Floyda je samo novi prikaz ponavljajuće rasne diskriminacije i brutalnosti policije. „The Washington Post" je prokomentirao kako je povijest više puta dokazala da će se jednaki incidenti ponavljajti više puta... Suočeni s društvenom neravnopravnošću bijelaca i crnaca, američka administracija i pravosuđe, koji bi trebali biti zaštitnici zakona i poretka, jednostavno gledaju bez ikakvog djelovanja, čime uzrokuju ponavljanje istih incidenata svakih nekoliko godina.
-- „I have a dream": na vratima nisu samo koljena
Godine 1963., Martin Luther King je u poznatom govoru „I have a dream (Imam san)" naglasio:" Sanjam da će moje četvero djece jednoga dana živjeti u društvu u kojem se nitko prema njima neće ponašati ovako ili onako zbog boje njihove kože, nego da će ih se tretirati onako kako to svojim karakterom zasluže." Na žalost, taj san još uvijek neće moći realizirati u okrutnoj realnosti rasizma u SAD-u. Nasuprot, uz povratak konzervativizma, nastavak povećanja razlika između siromašnih i bogatih, i pogoršanja društvenih nepravdi, Afroamerikanci ne samo da imaju „koljena na vratima", već će naići i na „najbrutalnije pse i najzloslutnija oružja."(riječi s Trumpovog Twittera)
