Desetog siječnja je u Pekingu svečano održana Kineska državna konferencija za znanstveno-tehnološke nagrade. Huang Xuhua, glavni dizajner prve generacije kineskih nuklearna podmornica, i Zeng Qingcun, čuveni atmosferski znanstvenik, su zajedno dobili Kinesku vrhovnu državnu nagradu za znanost i tehnologiju 2019. Iza ove nagrade stoji veliko priznanje kineske vlade intelektualcima i znanstvenim istraživanjima te skriva tajnu kineskog napretka u znanosti i tehnologiji.
Od 1999., kada je uspostavljena Kineska vrhovna državna nagrada za znanost i tehnologiju, su ukupno 33 znanstveno-tehnološka stručnjaka dobila tu nagradu za ostvarivanje velikog proboja u najnaprednijim područjima suvremene znanosti i tehnologije ili postizanje izvrsnih rezultata u razvoju tog sektora. Uz objavljivanje dobitnika te nagrade za 2019. su kineske inovacije u znanosti i tehnologiji još jednom privukle globalnu pozornost.
U 2019. se od prvog slijetanja u povijesti čovječanstva na udaljenu stranu Mjeseca sonde Chang'e-4, do uspješnog lansiranja nove generacije raketnog nosača Changzheng-5 i razvijanja prvog čipa nalik mozgu na svijetu, neprestano nadograđuje znanstveno-tehnološka sposobnost Kine. Vanjski svijet često zanima razlog brzog razvoja Kine u znanosti i tehnologiji. No, ako ste konkretno pogledali povijest znanstveno-tehnološkog razvoja, lako ćete prepoznati da su, osim vizije i aranžmana kineskih donositelja odluka, inovacijska inspiracija i upornost sadržane u kineskoj kulturi također igrale neobičnu značajnu ulogu.
Uzmimo akademika Huanga Xuhuaa, osvajača ove nagrade 2019., kao primjer. Trideset godina se inkognito bavio istraživanjem i razvojem nuklearnih podmornica. U skromnim uvjetima je, sa svojim ekipom, ponekad koristio Suanpan (kineski tradicionalni instrument za računanje), šiber i vagu za rješavanju pitanja težišta nuklearne podmornice. Takvo iskustvo bi teško zamislili istraživači iz zapadnog svijeta.
U proteklih 20 godina je Kina uspostavom državnih vrhovnih i drugih nagrada ohrabrila istraživače na marljivo bavljenje znanstveno-tehnološkim inovacijama. Kineska vlada je naročito 2019. u velikim razmjerima povećala novčani bonus Državnu vrhovne nagrade za znanost i tehnologiju, čime je bolje pokazala uvažavanje istraživača i dala signal kako vlada stavlja veći naglasak na razvoj orijentiran prema inovaciji.
Još važnije, Kina se u znanstveno-tehnološkom razvoju dosljedno zalaže za otvaranje i suradnju. S jedne strane je Kina svjesna da joj kao najvećoj zemlji u razvoju znanstveno-tehnološka razina još uvijek zaostaje za razvijenim zemljama i treba učiti od naprednih svjetskih postignuća u ovom sektoru. S druge strane, kad su u pitanju sigurnost energetike, klimatske promjene, svemirska sigurnosti i drugi zajednički izazovi s kojima je suočeno cijelo čovječanstvo, jedino rješenje je da sve zemlje još intenzivnije surađuju u znanosti i tehnologiji.
S trenutnom pozadinom znanstveno-tehnoloških inovacija koje su globalno aktivnije nego ikad u povijesti, Kina će nastaviti kombinirati nezavisne inovaciju s otvaranjem i suradnjom i ulagati nove napore u svjetski razvoj i znanstveno-tehnološki razvoj čovječanstva. Taj otvoreni duh je također tajna Kine za inovaciju u znanosti i tehnologiji.
