Foto: Arhiva
U gradu Vladivostoku na istoku Rusije od 11. do 13. rujna održava se 4. Istočni gospodarski forum. Kineski predsjednik Xi Jinping i brojni drugi vođe vlada i država sjeveroistočne Azije pridružili su na tom događaju, zajedno s delegacijama iz više od 60 država, ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zbog čega je ovogodišnji forum najveći do sada. Kina je ove godine na forum poslala najveću delegaciju otkako je forum uspostavljen. Odluka predsjednika Xija da prvi put sudjeluje na forumu na poziv predsjednika Putina jasan je pokazatelj voljkosti Kine da bude dio napora Rusije da poveća suradnju na Dalekom istok.
Odluka predsjednika Putina da 2015. uspostavi Istočni gospodarski forum dogodila se u vrijeme kada se Rusija suočavala s brzim pogoršanjem odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama i Europom. Tada je Zapad rusku politiku zaokreta prema strateškoj pomoći država na Istoku vidio kao privremenu stratešku prilagodbu kako bi se olakšao pritisak sankcija. No brzina s kojom se fokus Rusije u proteklih nekoliko godina usmjerio prema Istoku pokazao je da ovo nije tek kratkoročna taktička odluka, već dio dugoročne nacionalne strategije Rusije.
Rusija u Dalekom istoku vidi priliku za razvoj. To je regija s velikim gospodarskim potencijalom zahvaljujući prirodnim resursima koji još nisu razvijeni. No većina regije obilježena je sporim gospodarskim rastom, lošom infrastrukturom i smanjenjem broja stanovnika. Kao rezultat svega navedenog, Daleki istok sporo pokazuje svoju stratešku važnost i gospodarsku vrijednost. No ovo se mijenja s razvojem okvira regionalne suradnje što uključuje i gospodarski koridor Kina-Rusija-Mongolija i sporazum o slobodnoj trgovini između Kine, Japana i Južne Koreje. Države u regiji su generalno pozitivne oko razvoja inicijative Pojas i put. Rastuća suradnja razlog je zašto su se predsjednici država u regiji poput Predsjednika Xija, predsjednika Mongolije Khaltmae Battulge, japanskog premijera Shinzo Abea i premijera Južne Koreje Leeja Nak-yona pridružili predsjedniku Putinu na ovogodišnjem Istočnom gospodarskom forumu.
Cinični pogled na napore Rusije da ojača svoje veze na Istoku kao razlog tome navodi sankcije i urušavanje veza sa Zapadom. No dok se može tvditi da su sankcije poslužile kao poticaj Rusiji da se okrene istočnim državama, Europa je još uvijek važan trgovinski partner Rusije. Trgovina s Europskom unijom je 2017. još uvijek sačinjavala više 40 posto vanjske trgovine Rusije. Ta država može raditi na tome da održi svoje gospodarske odnose sa Zapadom dok u isto vrijeme iskorištava nove prilike na Istoku. Tijekom prošlogodišnjeg Istočnog gospodarskog foruma, potpisani su sporazumi u vrijednosti 2,5 trilijuna rubalja (35 milijardi američkih dolara) te se očekuje da će taj iznos ove godine premašiti 3,5 trilijuna rubalja. Kao orao s dvije glave koji se nalazi na njenom grbu, Rusija će uvijek težiti viziji koja može gledati i prema Istoku i prema Zapadu. No s obzirom na trenutačne trendove, vjerojatnije je da će pogled prema Istoku svaki dan biti sve bolji.
