I dok se u Sjedinjenim Američkim Državama 4. srpnja slavi Dan neovisnosti, od obale do obale se može vidjeti spektakularan vatromet. Ovo bi trebalo biti vrijeme za slavlje. No dok politički okoliš u Sjedinjenim Američkim Državama postaje sve polariziraniji, a ekonomska nejednakost nastavlja rasti, hoće li SAD još uvijek moći slaviti svoju posebnost kojom se desetljećima toliko ponose? Odgovor nije toliko poticajan.
Dan neovisnosti se u Sjedinjenim Američkim Državama slavi 4. srpnja. [Foto: VCG]
Nedavna anketa koju je proveo Rasmussen Reports je pokazala kako gotovo trećina anketiranih Amerikanaca vjeruje da će Sjedinjene Američke Države u idućih pet godina doživjeti drugi građanski rat.
U međuvremenu je u izvještaju Ujedinjenih naroda o siromaštvu i nejednakosti zaključeno da su od poreznih olakšica Trumpove administracije u iznosu 1,5 trilijuna američkih dolara "uglavnom profitirali bogati i da se povećala nejednakost."
Na meti međunarodne zajednice je i vanjska politika predsjednika Trumpa. Robert Kagan, viši istraživač Brookings Institution, se često navodi kao jedan od istaknutijih neo-konzervativnih komentora vanjske politike u SAD-u. U članku koji je nedavno napisao pod nazivom "Trumpovoj Americi nije stalo", Kagan je upozorio da bi američka vanjska politika mogla krenuti prema tome da SAD postane odmetnuta država. Istaknuo je kako je "u proteklih nekoliko mjeseci, kada govorimo o trgovini, Iranu, NATO-ov budžetu za obranu, i možda čak o Sjevernoj Koreji, predsjednik Trump pokazao da je predsjednik voljan odbaciti moralna, ideološka i strateška ograničenja koja su prije ograničavala SAD i učiniti tako da sve radi na svoju volju, barem neko vrijeme."
I na neki način je predsjednik Trump, otkako je u siječnju 2017. započeo s mandatom, činio upravo to. Sjedinjene Američke Države su se povukle iz nekoliko međunarodnih sporazuma, uključujući TTIP, Pariški sporazum o klimatskim promjenama, kao i iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana – koji je poznat i kao Iranski nuklearni sporazum.
Predsjednik Trump je SAD također povukao iz UNESCO-a i Vijeća za ljudska prava UN-a. U nekoliko nedavnih izvješća je navedeno kako se Trump svojim pomoćnicima žalio i kako se želi povući iz Svjetske trgovinske organizacije. Bijela kuća je zapravo napravila nacrt zakona o američkim poštenim i recipročnim carinama, koji je sada široko poznat kao FART Zakon, kojim bi se predsjedniku omogućilo da zanemari međunarodna trgovinska pravila.
Zanemarivši upozorenja međunarodne zajednice, Trumpova administracija je pokrenula i trgovinski rat protiv nekoliko većih gospodarstava na svijetu, što uključuje Kinu, Japan, Južnu Koreju, Kanadu, Meksiko i Europsku uniju. Predsjednik Trump se nada kako će druge prisiliti da prihvate njegov pristup "Amerika prva" tako što se razbacuje gospodarskom "težinom" SAD-a.
U svom članku u Washington Postu, Robert J. Samuelson je napisao da je ono što je Ameriku učinilo velikom nakon Drugog svjetskog rata jest činjenica da je bila uključena u međunarodna zbivanja, što je postigla kroz vojne saveze i trgovinske politike. Međunarodna suradnja koju je predvodila Amerika je obilježila to vrijeme. A u vrijeme većih gospodarskih i političkih događaja, činjenica da Trumpova administracija vjeruje da SAD može prosperirati tako što prigrli nacionalizam je jedna velika zabluda.
Kao što je Samuelson istaknuo, destruktivna izolacionistička retorika predsjednika Trumpa je možda popularna, no zasigurno nije praktična. Globalizacija je proces koji je već previše odmaknuo da bi ju uništio protekcionizam. A čini se da su Trumpovi kolege iz Republikanske stranke to možda i shvatili. Prošlog je mjeseca Bob Corker, predsjednik Odbora za vanjske poslove Senata, predvodio nestranačku koaliciju čiji je cilj bio ograničavanje ovlasti predsjednika da nameće carine na uvezenu robu u ime nacionalne sigurnosti.
