Foto: Arhiva
PEKING, 4. lipnja (Xinhua) -- Tri vjetrenjače proizvedene u Kini otporne na tajfunsko vrijeme, od kojih je jedna najbolja na svijetu, ovaj su mjesec radile punom parom u zaljevu Xinghua u istočnoj kineskoj pokrajini Fujian.
Svaka od tih vjetrenjača sa svojim 76,6-metarskim jedrima ima kapacitet od 7 megawatta, a njihovo razvijanje je iznosilo 2,3 bilijuna yuana (358 milijuna američkih dolara), sudeći prema proizvođaču Mingyang Smart Energy.
Vjetrenjače su u pogonu od sredine svibnja i u dobrom su stanju, rekao je Zhang Qiying, glavni službenik zaslužen za tehnologiju u toj tvrtki koja se nalazi u Zhongshanu, pokrajina Guangdong.
I dok Kina promovira zeleni razvoj, u toj državi buja razvijanje čiste energije uključujući one koja dolazi od vjetra, sunca i nuklearne energije, čime Kina smanjuje svoju ovisnost o ugljenu.
OBUZDAVANJE VJETRA
U jugoistočnim obalnim predjelima Kine ima dosta slabog vjetra, ali i dosta tajfuna, što se uvelike razlikuje od Europe koja ima dosta vjetra koje može koristiti kao izvor energije, rekao je Zhang.
"Nama je stoga potreban taj pritisak koji stvaraju tajfuni i koristimo ih da povećamo efikasnost naših vjetrenjača," rekao je.
Sudeći prema Vijeću za izvore energije od vjetra, Kina se nalazi na trećem mjestu na svijetu kada govorimo u terminima potpunog korištenja kapaciteta vjetrenjača te od 2016. čini 11 posto ukupnog broja vjetrenjača na svijetu, nakon Britanije i Njemačke.
Od 2017. nekoliko obalnih pokrajina je objavilo svoje razvojne planove za korištenje vjetra kao izvora energije, ukupnog kapaciteta koji premašuje 100 milijuna kilowatta.
U Kini je kapacitet offshore vjetrenjača od 1,5 do 2 puta veći od onih na kopnu. Razvija se nova generacija vjetrenjača za koju se očekuje da će imati kapacitet četiri puta veći od onih vjetrenjača na kopnu.
KORIŠTENJE SUNČEVE ENERGIJE
Otkako je Kina 2012. objavila svoje planove da podrži distribuiranu solarnu energiju, na krovovima kućanstava solarni paneli su niknuli kao gljive poslije kiše, a neiskorištena energija se integrira u nacionalni energetski sustav.
Dong Qiang je prvi koji je ugradio solarne panele na svoju vilu koja se nalazi u Tianjinu na sjeveru Kine. Oko 60 posto energije koju generira njegova oprema ukupnog kapaciteta od 3000 kW potroši njegova obitelja, ostatak prodaje vladi.
Velik broj poljoprivrednika u manje razvijenim regijama se prodajom neiskorištene solarne energije izvukao iz siromaštva.
Statistički podaci su pokazali da je Kina do 2017. ugradila opremu za solarnu energiju ukupnog kapacitea gotovo 30 milijuna kilowatta. Očekuje se da će do 2020. taj kapacitet premašiti 160 milijuna kilowatta, čime će činiti skoro 10 posto ukupnog energetskog kapaciteta u državi.
ŠIRENJE NUKLEARNE ENERGIJE
Krajem svibnja je u 3. jedinici kineske nuklearne elektrane u Fangchenggangu ugrađena kupola teža od 200 tona i promjera većeg od 45 metara. U projektu je korištena tehnologija Hualong One - nuklearni reaktor treće generacije razvijen u Kini.
Hualong One su zajednički dizajnirale dvije kineske nuklearne eletrane, China General Nuclear Power Group i CNNC te je u kolovozu 2014. reaktor prošao inspekciju.
Od prosinca u Kini se koristi 37 nuklearnih reaktora, a 19 se još gradi.
Ukupni kapacitet nuklearne energije iznosi gotovo 36 milijuna kilowatta, čime je Kina četvrta na svijetu. Očekuje se da će do 2020. taj kapacitet premašiti 58 milijuna kilowatta, a Kina je po broju nuklearnih reaktora koje trenutno gradi predvodnica na svijetu.
