Tri ključna cilja uključuju porezno rasterećenje, povezivanje obrazovanja s tržištem rada i održivost javnih financija.
U izvještaju Europske komisije koji je objavljen ranije ove godine navedeno je da u Hrvatskoj, Cipru i Italiji postoji izrazita ekonomska nejednakost.
Komisija je između ostalog upozorila službeni Zagreb da restriktivni poslovni okoliš ograničava kompetitvnost i ulaganja te da povećanje potencijala rasta zahtijeva strukturalne reforme koje će omogućiti brži rast produktivnosti, veće sudjelovanje u tržištu rada i poslovni okoliš koji je privlačniji za investicije.
Plenkovićeva vlada je sastavljanjem i usvajanjem ovog dokumenta odgovorila na zahtjev Komisije da bi sve države članice do sredine travnja u svojim Nacionalnim programima reformi i Programima stabilnosti (za države europrodručja) ili Programima konvergencije (za države koje nisu u europodručju) trebale adresirati izazove s kojima se suočavaju a koji se tiču javnih financija.
U programu konvergencije se za ovu 2018. godinu projicira stopa gospodarskog rasta od 2,8 posto, a od 2,7 posto u 2019. Što se tiče proračuna, u Vladi ostaju pri originalnom planu koji predviđa deficit od 0,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Za iduću godinu se očekuje deficit od 0,4 posto, a potom "nula" u 2020. godini.
Vlada do kraja mandata planira javni dug smanjiti na 66 posto BDP-a, dok je vladinim programom prvotno predviđen javni dug u omjeru 75 posto BDP-a.
Nacionalni program reformi sadrži i restrukturiranje u sektoru prometa, tj. cesta i Hrvatskih željeznica koje su u državnom vlasništvu, kao i potragu za strateškim partnerom Croatia Airlinesa.
U Nacionalnom programu reofrmi se također planira i reforma državne administracije.
Plenković je ponovio da su ministri svjesni državnih prioriteta i da su gospodarski rast i drugi makroekonomski pokazatelji povoljni. Također je rekao kako očekuje još jednu izvanrednu turističku sezonu koja će sigurno dati dodatni ekonomski poticaj gospodarstvu.
U dokumentu čiji je cilj osiguravanje rasta, zapošljavanja i boljeg životnog standarda je planirano 59 mjera u 11 reformskih područja.
