PEKING, 22. siječnja (Xinhua) -- Ubrzo nakon što je novi američki predsjednik Donald Trump prisegnuo na dužnost, na službenoj stranici Bijele kuće objavljen je ''Prvi američki energetski plan'' koji je izazvao zabrinutost i potaknuo na kritike diljem svijeta s obzirom na smjer u kojem je spomenuti milijarder odlučio voditi zemlju.
Promjene u energetskoj politici, kao što su brisanje pitanja poput klimatskih promjena te tvrdnje o prihvaćanju revolucije bituminoznog škriljca i plina, nisu došle niotkuda.
Tijekom svoje predsjedničke kampanje Trump je klimatske promjene nazvao "podvalom" te je zaprijetio kako će se povući iz Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama. Promatrači diljem svijeta gledaju na sve to s nelagodom iščekujući hoće li najveća razvijena zemlja na svijetu odustati od plana vezanog uz klimatske promjene ili ne.
''Ukoliko bude tako, sve zemlje su na gubitku, a prije svega SAD,'' upozorio je Rob Bailey, direktor istraživanja za energetiku, zaštitu okoliša i resursa pri think-tanku Chatham House sa sjedištem u Londonu.
On je objasnio da, dok se očekuje će Sjedinjene Američke Države zauzeti protekcionističkiji pristup trgovini, moguće je i da druge zemlje uvedu carinske pristojbe na američki uvoz kako bi prilagodile troškove niže emisije američkim izvoznicima.
Bailey je naveo kako američki napredak, štoviše, neće biti ostvaren na temelju gospodarstva koje će se osloniti na fosilna goriva, dok ostatak svijeta već kreće dalje od njih i u novome smjeru.
''Ako Ameriku želite ponovno učiniti velikom, izgradnja moderne, čiste i pametne infrastrukture ima veliki komercijalni i nacionalni smisao. Nema govora o dugoročnoj priči s visokom emisijom ugljika jer uništavanje okoliša će preokrenuti rast,'' prenio je The Guardian savjet Nicholasa Sterna, predsjednika britanskog Istraživačkog instituta o klimatskim promjenama i okolišu Grantham.
Julia King, službena savjetnca britanske vlade u Odboru za klimatske promjene ponovila je slično. Prema njezinu mišljenju, ukoliko Trump želi osigurati radna mjesta za Amerikance, on bi se trebao usredotočiti na čistu i održivu industriju, gdje SAD ima konkurentsku prednosti i temelje za napredak.
"On treba izgraditi gospodarstvo za 2050., a ne za 1950," istaknula je King.
Prema riječima Richarda Blacka, direktora nevladine Obavještajne jedinice za energetiku i klimu, mijenjanje ekonomike energetskih sustava ne može biti poništeno, baš kao i nastojanja javnosti za čistim zrakom i novim ekološkim izumima kao što su električni automobili.
Uredila: Franka
