[Dobar dan, Kina!] Upoznajmo Kinu putem kineskih riječi (4): Mjesec, kineski lunarni kalendar
 
 
RSS O cri O redakciji Kontakt
 
[Dobar dan, Kina!] Upoznajmo Kinu putem kineskih riječi (4): Mjesec, kineski lunarni kalendar
2016-01-25 18:57:13 criXue Yanan

Povezani članci:

[Dobar dan, Kina!]Upoznajmo Kinu putem kineskih riječi (1) : Kina, Ni Hao

[Dobar dan, Kina!] Upoznajmo Kinu putem kineskih riječi (2) : Konfucije i Sun Tzu

[Dobar dan, Kina!] Upoznajmo Kinu putem kineskih riječi (3): Lao Tzu, Sunce

Mjesec

Puni mjesec.

Riječ "yue" sa zapisa na kostima za proricanje iz dinastije Shang (17. - 11. stoljeća p. n. e.).

Riječ "yue" sa zapisa na bronci nastalih između 1300. godine p. n. e. i 219. godine.

Riječ "yue" pisana u kaligrafiji pod nazivom "xiao zhuan" koja se koristila poslije 221. godine p. n. e. kada je car Qin Shihuang ujedinio Kinu.

Riječ "yue" pisana u kaligrafiji pod nazivom "li shu" ili činovničko pismo kojim su pisale osobe nižeg statusa. To su tada većinom bili činovnici koji su radili za birokraciju koja je u to vrijeme bila u snažnom porastu.

Riječ "yue" pisana u kaligrafiji pod nazivom "kai shu" ili obično pismo.

Objašnjenje riječi "yue":

Riječ 月 (yuè) znači "mjesec". Natpis na bronci, nastao između 1300. godine p. n. e. i 219. godine (slika 2), izgleda kao Mjesečev srp, a u Mjesecu se nalazi jedna točka koja simbolizira ono što su drevni ljudi vidjeli na Mjesecu. Neki kažu da na Mjesecu žive ljepotica Chang 'E i njen zec, iako sada znamo da na mjesecu nema ljepotice niti njenog zeca, nego samo planine.

Ključne riječi: Puni mjesec, mlađak, Hou Yi, strijeljati Sunce, Chang 'E, Mjesečeva palača

Svakodnevni jezik

1. 月有阴晴圆缺。

(yuè yǒu yīn qíng yuán quē.)

Nekada je mjesec pun, nekad je polumjesec.

2. 我知道嫦娥奔月的故事。

(wǒ zhī dào cháng 'é bēn yuè de gù shì.)

Znam priču o Chang 'E koja leti na mjesec.

Vježbe: Točno ili netočno

1. Mjesec u kineskom lunarnom kalendaru određuje se prema Mjesečevim mijenama. ( )

2. Kinezi vole i obožavaju Mjesec te smatraju da se na njega može poslati njihov osjećaj čežnje. ( )

3. Hou Yi i Chang 'E su popili eliksir vječnog života, zatim odletjeli na Mjesec i smjestili se u Mjesečnoj palači. ( )

Mjesec je suprotnost Sunca, a drevni Kinezi ga zovu i "tai yin". Značenje riječi "tai" smo objasnili u prošlom članku, a "tai" znači "jako" i "ogromno". Kalendarski mjesec u kineskom lunarnom kalendaru određuje se prema Mjesečevim mijenama. Kinezi obožavaju Mjesec te smatraju da se na njega može poslati njihov osjećaj čežnje. Zato se tijekom Blagdana punog mjeseca, odnosno 15. dana osmog mjeseca po lunarnom kalendaru kada je Mjesec prema njihovom vjerovanju najpuniji, zajedno okupljaju cijele obitelji da gledaju Mjesec i jedu mjesečeve kolače .

Zbog čega sjena na Mjesecu liči na drvo i da li na Mjesecu žive ljudi? To su bila pitanja na koja drevni ljudi nisu znali odgovoriti, zbog čega su ispričali mnogobrojne legendarne priče kako bi ponudili objašnjenje. Najpoznatija među njima je "Chang 'E leti prema Mjesecu".

Kažu da je Hou Yi, veliki junak koji je strijelama skinuo osam od ukupno devet Sunaca s neba, bio oženjen za Chang 'E. Jednog dana je Hou Yi od nekog svetog duha dobio eliksir vječnog života. No Hou Yi nije želio napustiti Chang 'E, zato eliksir nije popio, nego ga sakrio. Međutim, Chang 'E je bila znatiželjna te je potajno popila eliksir dok je Hou Yi bio izvan kuće. Odmah nakon toga iznenada je poletjela na Mjesec, pa se morala smjestiti tamo bez ikakvog načina da se vrati. Chang 'E stoji usamljena u hladnoj Mjesečevoj palači i žali što više nikad ne može kući. No zato su ljudi na Zemlji fascinirani njenom pričom i vole govoriti o lijepoj i nježnoj Chang 'E dok gledaju Mjesec. Zbog toga je u kineskoj kulturi Mjesec simbol Yina te predstavlja žene.

Od davnih vremena ljudi su željeli poletjeti na Mjesec kako bi vidjeli da li se tamo stvarno nalazi Chang 'E, zbog toga je prvi satelit kojeg je Kina lansirala u Mjesečevu orbitu nazvan "Chang 'E" jer je na Mjesec donio nade Kineza.

Polumjesec.

Kineski lunarni kalendar

 

Dvadeset i četiri solarna termina i četiri godišnja doba (sjeverna hemisfera).

 

Riječ "li" sa zapisa na kostima za proricanje iz dinastije Shang (17. - 11. stoljeća p. n. e.).

 

Riječ "li" sa zapisa na bronci nastalih između 1300. godine p. n. e. i 219. godine.

 

Riječ "li" pisana u kaligrafiji pod nazivom "xiao zhuan" koja se koristila poslije 221. godine p. n. e. kada je car Qin Shihuang ujedinio Kinu.

 

Riječ "li" pisana u kaligrafiji pod nazivom "li shu" ili činovničko pismo kojim su pisale osobe nižeg statusa. To su tada većinom bili činovnici koji su radili za birokraciju koja je u to vrijeme bila u snažnom porastu.

 

Riječ "li" pisana u kaligrafiji pod nazivom "kai shu" ili obično pismo.

Riječ "li" pisana u kaligrafiji pod nazivom "kai shu" ili obično pismo.

Objašnjenje riječi "li":

Postoje dvije tradicionalne verzije znaka 历(lì).

Riječ "li", odnosno "kalendar", sa zapisa na kostima za proricanje iz dinastije Shang(slika 2) sastoji se iz gornjeg dijela gdje se nalaze dva 禾(hé) koja simboliziraju usjeve te iz donjeg dijela gdje je prikazana noga. Zajedno ovi elementi predstavljaju prolazak kroz usjeve, zbog čega je originalno značenje 歷 "prolaziti". Kasnije je na znak dodan i 厂, što simbolizira liticu. Isto kao što se pojmovima za označavanje prostora može označavati i vrijeme te vrijeme "prolazi" ili se "doživljava" u danima i godinama, tako je i donji dio koji označava stopalo 止 kasnije promijenjen u 日, što znači "dan". Tako je stvoren znak "曆" koji predstavlja kalendar. Pojednostavljena verzija za oba tradicionalna znaka je "历".

Ključne riječi: Kalendar, poljoprivreda, proizvodnja, solarni termin, razdoblje, četiri godišnja doba

Svakodnevni jezik

1. 我的生日是农历三月初十。

(wǒ de shēng rì shì nóng lì sān yuè chū shí.)

Rođendan mi je 10. trećeg mjeseca po lunarnom kalendaru.

2. 农历八月初八是个好日子。

(nóng lì bā yuè chū bā shì gè hǎo rì zi.)

Osmi mjesec po lunarnom kalendaru je dobar datum.

Vježbe: Točno ili netočno

1. Mnogo zemalja na svijetu ima svoj kalendar. ( )

2. Kineski lunarni kalendar se naziva "yīn lì", a također se naziva i "xià lì" (kalendar iz dinastije Xia). (  )

3. Postoji izreka povodom solarnog termina "lì chūn" (dolazak proljeća) koja kaže da "jedan trenutak vrijedi tisuću zlata". ( )

Većina zemalja na svijetu koristi gregorijanski kalendar, no mnoge zemlje imaju i svoj kalendar. U Kini, osim gregorijanskog kalendara, također se koristi i lunarni kalendar.

Kineski lunarni kalendar mjesece određuje prema Mjesečevim mijenama. Budući da je napravljen u dinastiji Xia (21. stoljeća p.n.e. – 16. stoljeća p.n.e.), također se zove "xià lì". Ovakav kalendar je u skladu s aktivnim ritmom života Kineza, a pogotovo je prigodan u poljoprivrednoj proizvodnji. Da bi točno opisali kretanje Sunca, ljudi su u lunarni kalendar dodali solarne termine koji prikazuju četiri godišnja doba, temperaturu itd.. Zahvaljujući ovih 24 solarnih termina, sijanje i žetva su imali određeno vrijeme. Na primjer, proljeće ima šest solarnih termina. Za početak proljeća koristi se solarni termin "li chun", za kojim slijedi "yu shui" - početak sezonskih padalina, "jing zhe" - buđenje insekata, "chun fen" - proljetna ravnodnevica, "qing ming" - Blagdan spomena na mrtve i "gu yu" - žitne kiše.

Na dan "chun fen" cijeli svijet ima proljetnu ravnodnevicu, kada su jednako dugački dan i noć. Nakon ovog dana Sunce će polako doći u položaj u kojem će izravna sunčeva svjetlost udarati u sjevernu polutku, a klima će ovdje postajati toplija. U Kini, kao i većini drugih područja na sjevernoj polutci, mnogi usjevi će početi rasti u proljeću, zbog čega se solarni termin "chun fen" smatra sretnim trenutkom. Zato postoji izreka da "jedan trenutak 'chun fena' vrijedi tisuću zlata".

Kineski lunarni kalendar se, uz neprekidne ispravke i dorade, koristi sve do danas i još uvijek igra važnu ulogu u životu Kineza. Kineski tradicionalni blagdani, kao na primjer Blagdan proljeća, Blagdan punog mjeseca i drugi važni dani, određuju se po lunarnom kalendaru. Nerijetki Kinezi računaju svoj rođendan po lunarnom kalendaru, a mnogi još uvijek prema njemu biraju "sretne dane" za vjenčanja, pogrebe, početak poslovanja i preseljenja.

Novogodišnja slika.

Proljeće dolazi.

Izvor: "Ni Hao Zhong Guo" (Dobar dan, Kina!)

Prevele i uredile: Nika i Maša

© China Radio International.CRI. All Rights Reserved.
16A Shijingshan Road, Beijing, China