STRASBOURG, 19. siječnja (Xinhua) -- Prilikom burne rasprave oko izbjegličke krize, koja je ponovno otvorena u utorak prilikom plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta u Strasbourgu, bilo je jasno kako pat pozicija u kojoj se našla Europska unija te rast svakojakih tzv. ''šizama'' među državama članicama predstavljaju ozbiljnu prijetnju šengenskoj zoni.
''Imamo samo dva mjeseca da nađemo rješenje,'' - zadao je ton čitave rasprave svojom izjavom predsjednik Vijeća Europe Donald Tusk prilikom njezina otvaranja.
Slijedom razočaravajućih rezultata summita Europske unije, koji se održavao 17. i 18. prosinca prošle godine, Tusk je naglasio kako ''unatoč političkom napretku'' mora priznati ''da postoji neuspjeh na više frontova''.
Prilikom posljednjeg susreta europskih vođa za 2015. još se jednom nije uspio injedriti pravi sporazum što je vodilo do mnogih razočarenja. Jedini konsenzus kojeg su uspjeli postići bila je potreba da se ''ublaži priljev'' migranata te ''održava kontrola na vanjskim granicama'' čak i bez stvaranja organizacije za nadzor europskih granica.
''Ne prestajemo se ponavljati. Sve se urušava zato jer zemlje članice ne žele donijeti odluku. Ako se Njemačka sutra odluči na ukidanje Schengena mi također možda možemo ostati bez Unije same.'' - izjavio je Guy Verhofstadt njemački vođa Liberalne skupine prije negoli se izravno usprotivio predsjedniku Vijeća Europe.
Nekoliko članova njegove skupine sijevali su oštrim izjavama protiv inertnosti Europske unije dodajući kako se zemljama članicama širi duh štetne moralne, socijalne i političke klime.
Njemačka, Austrija i Švedske, koje su u početku zagovarale velikodušne mjere za migrante u duhu dobrodošlice, napravile su potpuni zaokret u svojim izjavama, zamjetno pod pritiskom javnog mnijenja koji se stvorio nakon događaja u novogodišnjoj noći u Kolnu gdje su migranti optuženi za seksualno nasilje.
Nekoliko članova Europskog parlamenta čak se nisu libili te događaje nazvati ''sukobom civilizacija''.
Nakon što je Mađarska sagradila zid duž svoje granice sa Srbijom prošlog ljeta, druge barijere niknule su i u drugim dijelovima Europe, točnije u Sloveniji, Austriji i Bugarskoj.
U isto vrijeme, unutarnje granične kontrole ponovno su vraćene na snagu u Europskoj uniji, uključujući Njemačku i Švedsku. Beč je nedavno najavio kako će, počevši od idućeg tjedna, zabraniti tražiteljima azila da prelaze preko njihovog teritorija s obzirom da su izbjeglice često išle kroz Austriju na putu prema skandinavskim zemljama.
''Europska tvrđava'' nije više samo koncept nego je i realnost koja se nameće svakodnevno na Starom kontinentu.
Poljska, Mađarska, Slovačka i Češka su odbile podržati raspravu o mehanizmima rasprave za izbjeglice, pa čak i onu koja je odlučena od strane različitih organa Europske unije.
Situacija je otad i više nego zabrinjavajuća, a nakon dolaska više od jednog milijuna migranata na europsko tlo tijekom prošle godine ništa ne upućuje na to kako će se priljev migranat smanjiti.
Unatoč ''akcijskom planu'' kojeg su potpisali Bruxelles i Ankara u studenom prošle godine i kojim se omogućava tri milijarde eura europske pomoći nadležnim turskim službama u zamjenu za njihovu posvećenost boljoj kontroli njihovih granica te zajedničkoj suradnji u borbi protiv trgovine ljudima, migracijski priljev iz Turske prema EU i dalje je ostao ''prevelik'' kako je prošlog tjedna naglasio potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans.
Izvan čitavog raskola Istoka i Zapada koji je postao i više nego jasan, ideološka podjela postala je sve više izražena i među onima koji podržavaju globalni odgovor te onih, koji slijede primjer euroskeptika Nigela Faragea, smatrajući pritom da povrat suvereniteta jedino može pomoći u rješavanju izbjegličke krize.
Idućeg lipnja britanski državljani će imati priliku glasati na referendumu o tome žele li ostati dio EU ili da je njihova zemlja zauvijek napusti. Realnost tzv. ''Brexita'' će Europsku uniju baciti u krizu velikih razmjera bez presedana.
Bez sumnje, 2016. će biti godina puna opasnosti za preživljavanje Europske unije.
Uredila: Franka
