Foto: Arhiva

ZAGREB, 2. prosinca (Xinhua) -- Hrvatski znanstvenici nadaju se da će na klimatskoj konferenciji COP21, koja se trenutno održava u Parizu, biti postignuta kompromisna rješenja za smanjivanje emisija stakleničkih plinova zbog zabrinutosti da će globalno zatopljavanje uzrokovati nestanak više od 1400 otoka uz obalu Hrvatske.

"Ne zvuči puno kad uzmemo u obzir da svjetske razine mora svake godine rastu za tri milimentra, no kada stavite to u period od sto godina, morate se zabrinuti." izjavio je Mirko Orlić, profesor geofizike na Sveučilištu u Zagrebu, tijekom nedavnog intervjua s agencijom Xinhua.

Razina Jadranskog mora u posljednja dva desetljeća ubrzano je porasla, djelomično zbog povećanja količine vode i otapanja leda s glečera i Grenlanda, rekao je Orlić.

Istaknuo je da će se poplavljanje priobalja u budućnosti događati češće, što će uzrokovati ljudske i materijalne štete. Dodao je i da "njemačke kolege iz Kiela i Berlina predviđaju da bi do kraja ovog stoljeća poplave samo u Hrvatskoj mogle uzrokovati gubitke od jedne do devet milijardi dolara godišnje". Osim toga, podizanje razine mora moglo bi ugroziti zalihe pitke vode u priobalju jer će se slana voda preliti preko slatke.

Krešo Pandžić, klimatolog iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, također je zabrinut zbog smanjenja padalina i toplinskih valova na području Mediterana u ljetnim mjesecima kao rezultat klimatskih promjena.

Očekuje se da će u ovim područjima biti više suša, što će ugroziti vodne resurse, izjavio je Pandžić, dodajući da će "padaline većeg intenziteta u kraćem vremenu također biti nepovoljne za vodne zalihe te ćemo imati više poplava i erozija tla".

Podizanje razine Jadranskog mora osobito će ugroziti priobalna područja na niskoj nadmorskoj visini, kao što je plodno područje rijeke Neretve, rekao je.

Uredila: Maša