ZAGREB, 3. listopada (Xinhua) -- Hrvatska Socijaldemokratska stranka (SDP) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), dva glavna kandidata za parlamentarne izbore zakazane za 8. studenog, pokušavaju sve što je u njihovoj moći da povećaju podršku javnosti u posljednjem tjednu predizborne kampanje.
Međutim, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko odbio se pojaviti u televizijskoj debati sa Zoranom Milanovićem, predsjednikom SDP-a.
Domaći analitičari smatraju kako je njegova odluka o odbijanju suprostavljanja Milanoviću, trenutačnom premijeru, tjedan dana prije izbora posve razumljiva s obzirom na to da je HDZ počeo lagano gubiti malu prednost koju je imao u odnosu na SDP, kao i to da Karamarku elokventnost i nije najjača točka u usporedbi s nešto mlađim Milanovićem.
Nedjeljni izbori zasigurno će biti napeti, a pobjednik će se odrediti snagom postkoalicije svake od dvije najjače stranke u Hrvatskoj, napominju analitičari.
Karamarko je rođen 1959. u Zadru, gradu na jadranskoj obali, no njegova obitelj preselila se u Zagreb gdje je završio srednju školu i stekao diplomu Filozofskog fakulteta, da bi se 1987. zaposlio kao povjesničar u Državnom arhivu.
On svakako nije novo lice hrvatske političke scene, na kojoj se aktivno pojavljuje od kada je u toj zemlji uspostavljen višestranački sustav krajem 1989.
Karamarko je svoju političku karijeru započeo osnivanjem zagrebačke podružnice HDZ-a 1989., kao i pripremom prvih višestranačkih izbora u zemlji.
Nakon izborne pobjede HDZ-a 1991., postaje voditelj kabineta tadašnjeg predsjednika vlade Josipa Manolića te kasnije Franje Gregurića. Od 1996. do 1998. bio je pomoćnik ministra unutarnjih poslova.
Isto tako bio je bliski suradnik bivšeg hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića. Prije postavljanja na vrh zagrebačke policije, kratko je vodio Mesićev kabinet, u to vrijeme predsjednika vlade. Vodio je Mesićev izborni stožer i njegovu predsjedničku kampanju 2000. nakon čega je postao njegov savjetnik za državnu sigurnost.
Karamarko je 2004. postao ravnatelj Protuobavještajne agencije te služio kao ministar unutarnjih poslova 2008. i 2011. Danas obnaša dužnost predsjednika HDZ-a, nakon što je bivši čelni čovjek stranke i bivši premijer države, Ivo Sanader, optužen za korupciju.
Karamarkov suparnik, trenutačni premijer Milanović, nešto je mlađi. Rođen 1966. u Zagrebu, Milanović je stekao diplomu prava na Zagrebačkom sveučilištu.
"Buntovan i sklon tučnjavama", kako je sam sebe opisao u mladosti, sličnu karakteristiku zadržao je i u političkoj areni, čime se učestalo prikazuje kao arogantan političar. U svojoj kampanji Milnović se predstavio manje arogantnim i više suosjećajnijim prema savjetu američkog političkog marketinškog stručnjaka kojeg je SDP unajmio za svoju kampanju, navode mediji.
Nakon diplome, Milanović je svoj prvi posao našao na Zagrebačkom trgovačkom sudu da bi se od tamo prebacio u Ministarstvo vanjskih poslova 1993. Godinu nakon toga pridružio se mirovnim misijama Europske organizacije za sigurnost i suradnju (OSCE) u Azerbajdžanu te kasnije postao savjetnik Misije RH u Europskoj Uniji i NATO-u u Bruxellesu, gdje je usput završio postdiplomski studij iz europskog i komparativnog prava.
U Ministarstvo vanjskih poslova vratio se 1999., a iste godine pridružio se i SDP-u. Nakon samo četiri godine postao je član i glasnogovornik stranačkog središnjeg odbora. Nakon smrti tadašnjeg predsjednika SDP-a, Ivice Račana, Milanović je vidio priliku za preuzimanje pozicije te uspio pobijediti poznatije i starije članove na unutarstranačkim izborima.
Kao drugi predsjednik u povijesti stranke, koja je nasljednik Hrvatske komunističke partije, od HDZ-a je izgubio na parlamentarnim izborima 2007. Međutim, zadržao je položaj predsjednika stranke jer su njegovi kolege poraz pripisali njegovom neiskustvu i mladosti. Koalicija njegove stranke osvojila je parlamentarne izbore 2011.
Ove godine Milanović se suočava s izuzetno teškom zadaćom pobjede na izborima. Ako izgubi, teško da će ostati u stranci jer ovaj put gubitak svakako neće moći pripisati nedostatku iskustva.
Uredila: Tereza
