Danilo Türk: Kina postaje sve važniji faktor stvaranja međunarodnih normi- Intervju s bivšim predsjednikom Republike Slovenije
 
 
RSS O cri O redakciji Kontakt
 
Danilo Türk: Kina postaje sve važniji faktor stvaranja međunarodnih normi- Intervju s bivšim predsjednikom Republike Slovenije
2015-07-07 15:07:57 criJia

Pekingu, kao političkom i upravnom središtu najmnogoljudnije zemlje na svijetu, ne nedostaje renomiranih političara, bivših i sadašnjih državnih čelnika. Kina u svom otvaranju prema svijetu pokrenula je niz inicijativa na međunarodnoj razini, a time i brojne posjete, konferencije, sajmove i sve ono što pridonosi kineskoj težnji za jednom globalnom zajednicom koja živi u miru te suradnjom na sveopću dobrobit. Inicijativa „Puta svile" i mehanizam suradnje Kina+16, koji su na neki način nit vodilja kineske međunarodne politike, ima velikog značaja, između ostalog, i za našu regiju. Tako smo krajem prošlog mjeseca u kineskoj prijestolnici imali prilike susresti se s bivšim predsjednikom Republike Slovenije, dr. Danilom Türkom, koji je ovaj put u Kinu došao iz nekoliko razloga. Uz akademski dio koji, još od prošle godine, polako preuzima vodeću ulogu u njegovim odnosima s Kinom, dr. Türk je na neki način glas Europe u Kini.

Od našeg prošlog susreta s dr. Türkom prošlo je godinu dana. Ta godina dana, kako je naš sugovornik i sam rekao, nije baš neko dugo razdoblje i nije se tu mnogo toga promijenilo. Međutim, promjena je bilo, a „ako se pogleda napredak koji Kina pravi u svojim međunarodnim odnosima, vidi se da je taj napredak stalan. On nije gubio na dinamizmu, ta se dinamika čak nešto i povećala. I ako je riječ o kineskim inicijativama, kao što je na primjer 'Jedan pojas, jedan put', tu je napravljen određen napredak. Isto tako, formiranje Azijske infrastrukturne investicijske banke je jedan veliki pomak u međunarodnim multilateralnim odnosima. Prema tome bilo je nekoliko novih koraka, a svi su ti koraci u jednom staloženom pravcu. To nije neka velika promjena već je veliki napredak u jednom određenom smjeru koji već nekoliko godina postoji," objašnjava dr. Türk.

CRI: U odnosu na situaciju od prije godinu dana, kako biste ocijenili trenutačnu suradnju Slovenije i Kine?

„Ova suradnja je jako dobra. Ostvarili smo napredak, u posljednje dvije godine zabilježili smo prilično veliki porast u trgovinskoj razmjeni. Ona nije naročito velika, no s obzirom na ranije stanje taj napredak je dosta veliki. Naravno, nama bi više odgovaralo kad bi balans bio bolji. To je problem koji imaju sve europske države, svi više kupuju negoli prodaju. Mislim da je jedna od poruka tog iskustva da u jednom dužem periodu treba ostvariti neki drugačiji balans. Ne baš sasvim izjednačen, ali u svakom slučaju, više treba prodavati u Kinu. Tu naravno postoje zadaci koji su za sve veliki i kojima ćemo se morati baviti u idućim godinama."

CRI: Svaki Vaš dolazak u Kinu donese jednu interesantnu dimenziju u odnosima između Vas i Kine. S našeg gledišta, nazvali bismo Vas velikim prijateljem Kine. Što biste istaknuli kao najznačajniji aspekt ovog posjeta?

"Ja jesam prijatelj Kine. Kao dječak čitao sam Lua Suna, romanopisca koji je bio preveden na slovenski jezik. Naravno, pripadam generaciji koja je jako dobro poznavala ping pong prvake,kao što je bio Zhuang Ze Dong. Za nas je Kina bila blizu, nama to nije izgledalo neko veliku inozemstvo. No, sada, ako je riječ o mojim sadašnjim dolascima... moram reći da sam kao službenik Ujedinjenih Naroda dolazio barem jednom godišnje na konzultacije u Kinu. Dakle, imam dosta dugu povijest u tom pogledu. Što se tiče ove posljednje godine, počeli su me pozivati na razne akademske skupove. Prošle godine sam, kao što sam vam tada rekao, bio na Xiamenu na Azijskoj akademiji za međunarodno pravo. Ove godine su me pozvali na Renmin sveučilište, na Chongyang institut i na Pravni fakultet. Isto tako, bio sam u Šangaju na Institutu za međunarodne studije, Istočnopacifičkom sveučilištu u Šangaju... Dakle, bilo je nekoliko tih akademskih kontakata te konferencija u Yiwu, koja je posvećena strategiji 'Jedan pojas, jedan put'. To su nove stvari. Ja na tim temama, odnosno tim odnosima dosad nisam sudjelovao. To se sada nešto proširilo."

CRI: Dakle, sada se više stavlja naglasak na akademski dio?

"Akademski je dio tijesno vezan uz politički dio. To nije ovako jedna čista teorija, to su stvari koje su vezane na uspon Kine u međunarodnim odnosima. Kina postaje sve važniji faktor stvaranja međunarodnih normi. Današnji svijet je svakog dana sve više multipolaran. U tom multipolarnom svijetu Kina je sve značajniji čimbenik. Svi su ti interesi Kine povezani s porastom značaja Kine na globalnom nivou, a time je povezano i, naravno, moje sudjelovanje na raznim skupovima. Vjerujem da toga sada u Kini ima jako mnogo. Tih kontakata, diskusija i tako dalje."

CRI: Kako saznajemo, već prvi dan posjetili ste pekinško Renmin sveučilište. Kojim povodom?

"Prvo sam dobio dva naziva na tom fakultetu - počasnog profesora na Pravnom fakultetu i gostujućeg profesora na institutu Chongyang koji organizira razne skupove na temu međunarodne suradnje. Tu sam održao predavanja, susrete s profesorima, studentima i bilo je jako ineresantno. Vidim da se u Kini ova mlada generacija javlja kao veoma energična, veoma zainteresirana. Pokazuje veliki interes za razna pitanja, poglede raznih posjetitelja i slično."

CRI: Isti dan imali ste prilike održati govor na temu Kine i EU-a u velikoj promjeni svijeta na Chongyang institutu za studij financija. Možete li nam u kratkim crticama iznijeti središnju misao Vašeg govora?

"Odnos između Europske Unije i Kine ima strateško značenje. Radi se o strateškim odnosima i oni se ostvaruju u više domena. Jedno od njih su politički odnosi, međunarodna pitanja sigurnosti. Mislim da u tom pogledu nisu sve mogućnosti iskorištene. Treba produbiti konzultacije i suradnju Europske Unije i njezinih članova u okviru multilateralnih organizacija s Kinom. Oko tih tema bit će potrebno još puno rasprava kako bismo došli što bliže, kako bismo i jedni i drugi ostvarili što jači normativni poredak na svjetskom planu. Europska Unija i Kina su privrgnute ideji normativnog uređenja međunarodnih odnosa. Tu su i praktični prioriteti, na primjer globalno zatopljenje i usuglašavanje ciljeva u pogledu smanjenja emisije stakleničkih plinova. To su konkretne stvari koje su za budućnost veoma važne. I na kraju, tu su inicijative kao što je 'Jedan pojas, jedan put'. I, naravno, kulturna suradnja. Poslije povratka bit ću na otvaranju našeg Ljetnog festivala u Ljubljani, koji će biti prilično pod utjecajem kineske kulture. Bit će nekoliko grupa iz Kine, imat ćemo operu „Turandot" u izvedbi kineske opere, mislim da je iz Hong Konga. Bit će tu puno stvari koje zbližavaju kulture. I to predstavlja jedan dio te strategije, da to tako kratko kažem. Politički odnosi, održivost, globalno zatopljenje druga stvar, onda nove inicijative 'Jedan pojas, jedan put' i naravno kulturna suradnja."

Gledajući s naše strane, kineska opera na otvorenju ljubljanskog ljetnog festivala čini se pravim svjedočanstvom uspješno ostvarene kulturne razmjene dviju zemalja. No kako je dr. Türk rekao, "svi su ti festivali dobra prilika da se kulture pokažu u jednom globalnom kontekstu, ne samo europskom, jer mi toga imamo čitavu godinu. Naravno, ljetni festivali su posebno dobra prilika za jednu malo širu razmjenu kulturnih rezultata."

CRI: Koristimo ovu priliku da Vam čestitamo na članstvu u kineskom think-tanku. Na poziv Kineskog narodnog sveučilišta postali ste prvi državni čelnik u toj organizaciji. Jeste li, prije svega na temelju vaših osobnih doprinosa, očekivali poziv te koji značaj, a pritom mislimo na privatni i poslovni aspekt, ima prihvaćanje članstva?

"Ja to nisam očekivao. Bio sam veoma ugodno iznenađen. U ranijim kontaktima s mojim kineskim prijateljima govorio sam kako bi mi bilo drago da mi se ukaže prilika za susret s profesorima, studentima, političarima, naravno, svim poslovnim ljudima u Kini. I onda su me oni iznenadili pozivom, tako da ja nisam ni dobro znao kako te stvari idu, koja je povijest itd. To sam prihvatio s velikim oduševljenjem. Bilo je jako ugodno susretati se s ljudima koji su, recimo, na pravnom fakultetu godinama studirali iste teme kao i ja. Raspravljali smo kako se prilazi pripremi jedne doktorske dizertacije. Koja su to iskustva ljudi moje generacije i mladih znanstvenika koji trenutno pripremaju dizertacije. Onda s kolegama na Congyang institutu... Interesantni su njihovi pogledi na spremnost pojedinih gradova u Kini i van Kine na nove projekte u okviru 'Jednog pojasa, jednog puta'. Oni to kvantitativno proučavaju. I mislim da u tome ima velike budućnosti. U Kini taj kvantitativni aspekt proučavanja predstavlja jednu veliku energiju; jedna pozitivna i dobra razmjena stvari u Kini. Nova generacija s novim načinima, s razumijevanjem da nju čekaju novi izazovi. Kina je sada svjetski čimbenik i onda, naravno, u tim svjetskim odnosima ima puno toga što ranije nije bilo u prvom planu, a sada postaje dio prvog plana."

A, u tom procesu otvaranja kojem slijedi globalizacija neminovan je utjecaj drugih kultura, stoga nas je zanimalo je li i u kojoj mjeri vidljiv utjecaj zapadnjačke akademske tradicije u kineskoj. Na temelju svog iskustva, dr. Türk nam je objasnio kako sada u Kini postoji "veliki interes za ono što mi u našoj tradiciji nazivamo vladavina prava. Kina je došla do jednog nivoa gdje je vladavina prava jedna izuzetno važna stvar, izuzetno važan čimbenik daljnjeg razvoja. Dakle nije to pitanje samo prava kao takvog, istovremeno to je veliko razvojno pitanje. U tom kontekstu, s mladom generacijom je jako interesantno raspravljati o vladavini prava, koje su to teme iz tog okvira koje predstavljaju prioritete. Jer, naravno, prioriteti su različiti od države do države, ali je princip isti. Mislim da tu postoji jedna zajednička platforma, koliko god ona bila još nerazrađena, ona je zajednička. Prema tome, kod mladih jako puno ima interesa za te teme, traženja odgovora, davanja nekih svojih hipoteza. Čini mi se da to rade još malo stidljivo, da nisu još energični i nemaju taj akademski prilaz koji, recimo, argumentira svoje teze i kritizira tuđe. Oni su jako obazrivi u tom pogledu. U branjenju svojih i kritiziranju drugih pogleda. Dakle, tu je razlika između recimo zapadne akademske tradicije i kineske."

 

CRI: Kineska inicijativa "Jedan pojas, jedan put" središnja je nit trenutne kineske međunarodne politike, osobito prema zemljama Središnje i Istočne Europe. U sklopu članstva u think-tanku, sudjelovat ćete u projektu istraživanja politike ove inicijative. Koji su Vam planovi, odnosno, imate li već ideju na koji način možete pridonijeti ovoj inicijativi?

"Mislim da mogu pridonijeti sudjelovanjem u raznim raspravama i raščišćavanjem nekih osnovnih pojmova oko toga. Naravno, mnogo toga će ovisiti o kvaliteti investiranja u taj projekt. Tu ne mogu mnogo učiniti. Kad Kina prilazi projektu 'Jedan pojas, jedan put', ona planira veliko investiranje u infrastrukturu. Istovremeno u Europskoj Uniji oživljavanje gospodarstva poslije krize vezano je uz infrastrukturne projekte. Dakle, mi imamo jednu koincidenciju velikih strateških ideja, i postoje jako dobri razlozi da to povežemo. Naravno, ja neću moći sudjelovati u konkretnom planiranju, ali je važno da u raspravama koje sada postoje to dobro objasnimo. Drugo, mislim da je incijativa 16+1 jako korisna budući da u njoj sudjeluje pet država koje nisu članice EU-a. I veoma je važno da se u nekim projektima nađu članovi i ne članovi. Jer je čekanje na članstvo i čitav ovaj proces prilaženja izuzetno dug, izuzetno kompliciran i birokratiziran. Dakle u tom jednom prelaznom razdoblju, povezivanja recimo Grčke, Srbije, Makedonije i Mađarske, ovaj dio koji je najvidljiviji, meni izgleda izuzetno koristan sa stajališta EU-a. Treba razviti te prostore, treba razviti infrastrukturu, treba pojačati investicije, treba dati jednu ekonomsku perspektivu svemu ovome. I ako se Kina nađe u tome, to je po mom mišljenju u osnovi dobro. Ja ne prihvaćam tezu da je u tome pretežno neka opasnost, neka kolonizacija. Svaki investitor donosi sa sobom određenu moć. To je prirodno za sve investitore gdje god se pojave, pa i kod ovih će tako biti. Oni će donijeti svoje odluke, svoje poglede itd. Svoje kapitale. Ali, s druge strane, to je puno bolje od stagnacije koju sada doživljavamo. Mi smo svi prihvatili da je svijet globaliziran. Mi smo u jednoj globalizaciji gdje je Kina važnija nego što je bila ranije. I to treba prihvatiti. To je jako jednostavno."

CRI: Nadalje, saznajemo kako ste jutros na Chongyang institutu održali govor na temu Gospodarskog pojasa Puta svile s europske perspektive. Ova tema i nas zanima.

"Ja sam od onih koji kaže da se treba prisjetiti Schumanove deklaracije iz 1950. godine i vidjeti što u Schumanovoj deklaraciji i strategiji 'Jedan pojas, jedan put' ima sličnog. Ja mislim da su sličnosti tri. Prvo, radi se o odgovoru na neku postojeću potrebu. Ta potreba za povezivanjem objektivno postoji. Ona mora biti izražena i mora biti priznata. To je učinjeno. Drugo, treba staviti ekonomske instrumente u službu jedne šire integracije. I tu treba imati nešto i mašte, kao što je Schumanova deklaracija imala, kada je uočila potrebu i rekla kako treba napraviti novi način upravljanja ugljenom i čelikom. To je napravljeno s prvim uspjehom, od toga je napravljena europska zajednica i sve ostalo što sada imamo. Pametnim korištenjem ekonomskih instrumenata možemo dobiti širi učinak. I treće, treba vidjeti kompleksnost ovoga projekta jer 'Jedan pojas, jedan put' nije samo infrastruktura, jer se na infrastrukturu vezuju neke druge stvari, recimo, urbanizam u gradovima gdje će se investirati. Onda, nove tehnologije, komunikacije itd. Sve to treba vidjeti u toj cjelini. Naravno tu će doći unutar tog okvira mala i srednja poduzeća koja u Europi prevladavaju. Dakle, tu nastaje pitanje kako uključiti potencijal malih i srednjih poduzeća u jedan širi projekt koji, u prvoj mjeri, u tom prvom pogledu zavisi od velikih državnih i drugih velikih investicija. Ali nijedan projekt ne zavisi samo od velikih, svuda moraju biti i mali. Prema tome, ako gledate s tog stajališta, Europa koja ima veliki broj malih poduzeća voljela bi u tome naći neku svoju perspektivu. Treba naravno sada razvijati ovaj koncept na način koji će davati prilike ovim poduzećima. To je pogled s europskog stajališta. Ne znam kako se u Kini razmišlja o svemu tome. Ako me pitaju za moje mišljenje, onda ću im reći kako imaju velike projekte, velike ideje, neke banke i slično, i neka uključe što veći broj malih partnera jer će to dati tu cjelinu te nove suradnje."

CRI: U kontekstu naše regije i Kine očito ne možemo zaobići mehanizam Kina+16, jer u jednu ruku predstavlja nit vodilju suradnje. Ovaj mjesec održan je prvi Sajam investicija i trgovine Kine i zemalja Srednje i Istočne Europe u Ningbou, prvi takve vrste. Po Vašem mišljenju, kolika je veličina i značaj ovog sajma za našu regiju?

"S tim sajmom nisam upoznat i ne mogu davati ocjene u tim stvarima. Ali, bio sam u Yiwu u velikom komercijalnom centru i tamo sam pogledao kako su se snašle različite tvrtke i proizvođači iz Europe. Tu ima raznih iskustava. Mene je najviše iznenadilo kad sam vidio u mađarskom paviljonu da se prodaje porculan. To je u redu, ako smo mi Europljani počeli izvoziti 'china to China' (porcual u Kinu). Nemamo tako veliku maštu da bismo znali što sve možemo izvoziti u, recimo, Kinu, što bi ti sajmovi morali pružiti. Ja nisam stručnjak i nemam dovoljno iskustva da bih oko toga davao veoma dobre savjete, međutim ono što mogu na prvi pogled vidjeti je da tu postoje mogućnosti. Kina će morati više investirati u vlastitu potrošnju i morati više uvoziti zbog toga, što je u interesu Europe i svih nas u toj grupi 16. I naravno, treba se snalaziti. Bio je na tom skupu i bivši predsjednik španjolske vlade Zapatero, koji je održao govor u kojem je rekao kako će oni napuniti vlakove iz Madrida za Yiwu sa šunkom, vinom i sa svim stvarima koje Kinezi vole. Ja ne znam koliko je velika potražnja u Kini, ali treba razvijati to. Mi sada možda nemamo još puno toga, ali vjerojatno će se kinesko tržište više razvijati, više biti potražnje i onda ponuda mora ići s tim. Ponuda može stimulirati. Dakle, da se vratimo na taj sajam. Ja tu ne mogu dati ocjenu, ne znam kako su stvari izgledale. Ali vidio sam da, recimo, ako Mađari izvoze porculan, onda ćemo i mi drugi morati izvoziti po nešto."

CRI: Koliko naša regija, osobito Slovenija, danas iskorištava mogućnosti navedenog mehanizma?

"Ja mislim jako malo. Mislim da smo na samom početku. Ima nekoliko poduzeća koja su već aktivna. Što se Slovenije tiče, tu se radi više o oblasti kompleksa, automobilskoj industriji budući da je sada automobilska industrija globalizirana i svi rade neke dijelove, onda se to sastavlja na raznim mjestima. Tu su se naša poduzeća dobro plasirala. Posebno u gradu Suzhouu. Po pitanju Gorenja, bijele tehnike, kućanskih aparata, tu bi mogli više napraviti. I Gorenje je tu aktivno. Otvarat će proizvodnju u Kini i nekim drugim dijelovima Azije. Tu se razvija nešto. Volio bih da se tu više pojavljuje i informatika, visoke tehnologije, sve te stvari koje u prostoru nekadašnje Jugoslavije i u tom istočnoeuropskom prostoru postoje. Ne treba to podcjenjivati. Imamo malih i srednjih poduzeća koja su jako dobra, koja traže partnere. Nešto od toga je već učinjeno, ali još je to na početku. Volio bih da pomognemo da toga bude još više."

CRI: Smatrate li da smo kao regija zreli prihvatiti ono što nam ova inicijativa može donijeti? U kojim sektorima možemo kao regija najviše profitirati?

"Mislim da sada još nismo na dovoljno visokom nivou. Ali potencijal imamo. Sad bi bilo jako dobro da se naši poslovni ljudi više okrenu tim mogućnostima. Ne bi bilo dobro da se jedno jutro probudimo i vidimo kako je tržište u Kini bilo jako otvoreno i zainteresirano, a nije iskorišteno s naše strane. Dakle, neću ništa idealizirati, ali vidim taj proces otvaranju, neke mogućnosti za koje bih volio da ih naš poslovni svijet bolje vidi."

CRI: S našim razgovorom Vaše obveze u Kini nisu gotove. Predstoji Vam još jedan važan govor koji se odnosi na prilike i izazove za kineska poduzeća u EU-u i to pred kineskim poduzetnicima. Koje su to najveće prilike i izazovi s kojima se susreću?

"Mislim da su prilike u tome da Europa traži, odnosno treba investicije. Kina ima kapitala, Kina se može tu naći. Mogućnosti u pogledu infrastrukture su velike, ali opet su tu i velike neizvjesnosti oko toga kako to partnerstvo s Kinom razviti na način koji bi bio dobar za jednu i drugu stranu. Znam da te odluke nisu lake, ali u pogledu razvoja luka i željeznice trebalo bi više stimulirati kinesko prisustvo. Znam da kod nas nisu svi istog mišljenja. Mnogo je iracionalnih strahova. Ja bih, ako mene pitate, predložio da tome damo prednost i da oko toga bude više napretka."

CRI: Što im, kao iskusan političar i pravnik po struci, savjetujete u njihovom nastojanju osvajanja europskog tržišta?

"Mislim da je dobro da se pojavljuju na jedan strateški način s dugoročnom vizijom. Oni, naravno, imaju svoje vlastite poslovne vizije i tu bi trebalo uključivati Europu što više. Naravno, ništa se neće dogoditi preko noći. U Sloveniji smo vidjeli koliko se ima problema s investicijama u nekim proizvodnim područjima. Te probleme treba shvatiti kao nešto što se može nadilaziti, ali se neće moći nadići preko noći. Dakle, ja bih im savjetovao da imaju svoja predstavništva, svoje ljude koji će dobro poznavati situaciju u tim prostorima i koji će dugoročno raditi. Mi trebamo dugoročne odnose, i mislim da je i Kini u interesu da se sve to napravi na jedan dugoročan način."

CRI: Jedan ste od članova renomiranog svjetskog saveza političara, tzv. Club de Madrid, u kojem rame uz rame stojite s renomiranim diplomatskim i političkim imenima iz cijelog svijeta. Ono je tek jedno u nizu brojnih političkih titula i angažmana, no koliko članstvo u navedenom savezu utječe na Vaše sadašnje političke uloge?

"Prilično sam aktivan u Madridskom klubu, prisustvujem na raznim konferencijama koje Madridski klub organizira. To su korisne inicijative koje se tiču pitanja pravednih odnosa u pogledu etničkih situacija u svijetu sa 'share society' projektom. Naravno nisam jedini, ima jako puno iskusnih državnika u tome. Sudjelujem u nekim inicijativama koje se tiču i Kine. Bio sam u Guangzhou dva puta ove godine. Raspravljamo o jednom projektu koji bi se odnosio na pitanje globalnog zatopljenja i politika za nadilaženje, poslije Pariške konferencije. To je jedna takva priprema. Mnogo je generacija demokracije. Demokratski sustavi sada su svugdje u svijetu izloženi nekim novim problemima, treba tražiti neka nova rješenja i u tome sudjelujem. Ali, hoću istaknuti, nisam najiskusniji među ljudima u tom klubu, prema tome trebam biti skroman i poštivati veće iskustvo i duži staž koji mnogi članovi u tom klubu imaju. Mislim da takve aktivnosti treba razvijati."

CRI: Vraćamo se onom pitanju od prošle godine vezanom uz relativno skore izbore za glavnog tajnika UN-a. S obzirom na sveukupni politički angažman svjetskih razmjera, činite nam se kao vrlo logičan ne samo kandidat već i izbor. Je li se nešto promijenilo u odnosu na prošlu godinu, budući da ste nam prošle godine rekli kako ne želite da Vas se već proglašava kandidatom?

"Mislim da su se sada te konzultacije intenzivirale. Postoji veći intenzitet. Više se o tome raspravlja. Raspravlja se o proceduri koju treba primijeniti za imenovanje. Vjerojatno će tu biti nekih promjena u tom proceduralnom smislu. I bit će još nekih drugih tema koje su se javile posljednjih mjeseci, poslije onog našeg razgovora. Ali smo još uvijek u situaciji kada izborni proces nije počeo. Mi smo u procesu konzultacija. Sada je glavni akcent na proceduri. Jer je ta procedura prilično otvorena i sad treba napraviti jedan model koji će biti adekvatan za današnje prilike. Možete se složiti sa mnom da, naravno, ljudi čija se imena spominju u tom pogledu nisu naročito aktivni u tom predlaganju proceduralnih rješenja. To je ipak stvar država članica pogotovo u Vijeću sigurnosti. Tamo će se raspraviti jedan plan, a kad to bude napravljeno onda će se i vidjeti. U međuvremenu idu dalje konzultacije, a kako će te konzultacije završiti vidjet ćemo početkom iduće godine. Ne ranije. Mada je sada prilično toga u cirkulaciji, imena se javljaju. Javljaju se nova imena, javljaju se stara imena. Ali to je uvijek tako. To je bilo i u ranijim situacijama takve vrste. S time što je sada to malo kompliciranije, malo više diversificirano pa je onda čitava rasprava diversificirana. To su nove stvari, ali još nema kristalizacije. Kristalizacija čitavog ovog procesa doći će krajem ove godine, početkom iduće."

Autorica: Tereza Brkušić

© China Radio International.CRI. All Rights Reserved.
16A Shijingshan Road, Beijing, China