Jučer je u Sao Paolu završeno dvodnevno ovogodišnje zasjedanje ministara financija i guvernera centralnih banaka članica G20. Postignuta je suglasnost o zajedničkom suočavanju s globalnom financijskom krizom i o produbljavanju reforme unutar Svjetske banke, Međunarodnog monetarnog fonda i drugih međunarodnih financijskih institucija. Međutim, na zasjedanju nisu iznjete konkretne mjere za borbu protiv krize, nego je odlučeno da ovo pitanje bude podnijeto na razmatranje summitu lidera članica G20, zakazanom za 15.studenog u Washingtonu.
Na skupu su se članice G20 suglasile o povećanju investicija i smanjenju poreza, kako bi se izbjeglo dalje usporavanje privrede. Postignut je sporazum o daljoj standardizaciji financijskog poretka, a naročito o standardizaciji djelokruga nebankarskih financijskih institucija, kao što su hedge-fondovi.
Na konferenciji za tisak, održanoj nakon zasjedanja, brazilski ministar financija Guido Mantega je najavio da će u roku od dva do tri mjeseca nakon summita u Washingtonu biti izrađen vremenski raspored konkretnih mjera za reagiranje na financijsku krizu. On je naglasio potrebu da lideri članica G20 igraju veću političku ulogu u reformi međunarodnog financijskog sustava.
Prema ranijem predviđanju Francuske, EU-u treba stotinu dana za poduzimanje akcije, kako ne bi došlo do novog kruga kreditne krize. Povodom toga, Mantega je podvukao da će se članice G20 truditi u tom roku izraditi plan. Međutim, ostvarenje tog zadatka za SAD nije baš lako, jer se upravo nalaze u periodu prijenosa vlasti, istakao je Mantega.
Brazil je na zasjedanju iznio prijedlog o provođenju reforme globalnih financijskih institucija, kako bi se novim ekonomskim subjektima omogućilo veće učešće u ekonomskim djelatnostima. Mantega je istakao neophodnost jačanja uloge G20, kako bi se ova grupa bolje prilagodila globalnim akcijama. Prema dokumentu objavljenom nakon skupa, ukoliko bi Međunarodni monetarni fond, nakon reforme, omogućio većem broju zemalja veću zastupljenost, onda bi se Fond mogao smatrati koordinacionom institucijom u zajedničkim akcijama.
U svakom slučaju, članice su postigle dogovor o jačanju uloge G20 i reformi međuanrodnih financijskih institucija. Brazil je čak predložio da sastanci G20, na kojima sudjeluju isključivo ministri financija i guverneri centralnih banaka, budu podignuti na nivo summita lidera, u cilju povećanja sposobnosti te grupe za koordinaciju. Međutim, na zasjedanju nije diskutirano o konkretnim načinima reforme. Uostalom, teško je, nakon samo jednog skupa, izraditi program koji odgovara interesima svih zemalja.
Treba istaknuti da je Kina, zahvaljujući svojim mjerama, poduzetim za ublažavanje međuanrodne financijske krize, dobila visoku ocjenu sudionika zasjedanja. Guverner Svjetske banke Robert Zoellick je izjavio da je kineska vlada, koristeći povoljnu financijsku situaciju u proteklih nekoliko godina, privlačila ogromnu sumu stranog kapitala za poboljšanje izgradnje infrastrukture. ''Kineska financijska politka je bila vrlo mudra'', ocijenio je Zellick.
Javno mišljenje ističe da je za suočavanje s postojećom financijskom krizom, koja neće ubrzo proći, nužna uska suradnja međunarodne zajednice. Dogovor G20 o zajedničkom reagiranju na krizu će sigurno doprinijeti stabilizaciji globalnog financijskog tržišta. Upravo kao što je rekao brazilski predsjednik Luis Lula da Silva, na otvaranju skupa, nikakva jednostrana akcija ne može riješiti ovu financijsku krizu. U borbi protiv nje je potrebno međusobno usklađivanje svih zemalja i liderstvo razvijenih zemalja, zaključio je predsjednik Brazila.
Prethodni članci:
-Snažan rast cijena nafte na međunarodnom tržištu
-Eurozona još nema namjeru izdati cjelokupni plan o podsticanju ekonomskog razvoja
-Izvanredni sastanak glavne Skupštine UN-a posvećen suzbijanju financijske krize
| • Vrijeme prolazi uz glazbu--sjećanje na proteklih 30 godina (1978-1988)-Glazba |
