Narodnost Va (prv.)

Pripadnici narodnosti Va žive na visokim planinama u pograničnom području u jugozapadnom dijelu Kine. Oni vrijede za hrabre ljude u čijim životima drveni doboš zauzima značajno mjesto jer predstavlja totem njihovih predaka.

Pripadnici narodnosti Va sebe zovu «Ava». Ovaj narod je od pamtivjeka živio na visokim planinama u pograničnim područjima između Kine I Burme. Narodnost Va broji oko 300 tisuća pripadnika. Muškarci obično imaju kovrdžavu kosu dok žene obično imaju dugačku kosu u kojoj nose srebrne ukrase. Boja kože ovoga naroda je smeđa a oni su često jake tjelesne konstrukcije. Pripadnici narodnosti Va vjeruju u prvobitni oblik religije i smatraju da sve biljke imaju dušu. Da bi zadobili blagonaklonost duša koje žive na svijetu i da bi dobili blagoslov sretnog života, pripadnici narodnosti Va često organiziraju žrtvene obrede i na taj način izražavaju svoje poštovanje prema svetoj duši. Za vrijeme žrtvenog obreda drveni doboš je neophodan rekvizit.

U svim selima narodnosti Va u kineskoj pokrajini Junnan postoji po jedan mali paviljon koji je izgrađen od drveta, bambusa i trave. Ovaj paviljon se zove kuća drvenog doboša i predstavlja mjesto na koje se odlaže drveni doboš, a također je i značajna građevina u životu narodnosti Va. Kuća drvenog doboša je za narodnost Va sveto mjesto, kao što je religijski hram za druge narodnosti. U kući drvenog doboša obično se postavljaju dva drvena doboša, od kojih je jedan muški a drugi ženski. Muški doboš je manji a ženski je veći, jer narodnost Va je narodnost koja posebno cijeni majčinstvo. Pripadnici narodnosti Va smatraju da je drveni doboš simbol majke. Prema legendi, nekada davno u selima narodnosti Va često su se događale prirodne katastrofe, i zato su ljudi došli na ideju da naprave jedan predmet koji će ih zaštititi od zla i nesreće. Napravili su drveni doboš, ali kada su ga udarili, doboš nije davao nikakav zvuk. U tom trenutku je naišla jedna stara žena, koja je rekla da, ukoliko žele dobiti zvuk, moraju napraviti doboš u obliku žene. Majstori su dugo razmišljali i na kraju su razumjeli staru ženu i napravili drveni doboš u obliku ženskog spolnog organa. I tako je drveni doboš počeo davati vrlo lijep i očaravajući zvuk.

Kada pripadnici narodnosti Va udaraju u doboš, uvijek se čuju dva različita zvuka, jedan je jasan a drugi je mutan. Uz pratnju doboša, momci i djevojke narodnosti Va počinju pjevati i plesati. I na taj način izražavaju svoja osjećanja. Seno, jedan od Va mladića, je objasnio novinarima:

Drveni doboš je najsvetiji narodni glazbeni instrument narodnosti Va. Dva zvuka dobijena udarcima u doboš simboliziraju hrabrost, snagu i dobru dušu muškaraca, odnosno žena koje umiju pjevati i plesati.

Drveni doboš zauzima vrlo važno mjesto u selima narodnosti Va. Zato je izrada doboša postala najznačajniji i najpopularniji događaj. Svake godine kada se pravi doboš, pripadnici narodnosti Va prvo u šumama pronalaze najčvršće drvo, a kada izaberu potrebni materijal, svi pripadnici sela pod vodstvom seoskog vrača posijeku drvo, očiste mu sve grane i lišće i nakon toga prionu na izradu bubnja.